Nazovite nas: +385 1 6542 855
Naučite kako pravilno disati

Naučite kako pravilno disati

Pravilnim disanjem možemo poboljšati raspoloženje, utjecati na tjelesne funkcije kao što su krvni tlak i puls, a time i na rad svih organa. I ta poboljšanja su primjetna.

Kad smo opušteni dišemo dublje i sporije. Kad smo uzbuđeni dišemo brže. Brzina disanja obično prati brzinu kucanja srca. Kada srce kuca brže i dah je ubrzan kao što je slučaj kad trčimo. Ako srce udara polagano i disanje je usporeno kao, recimo, kad spavamo. Zanimljivo je da na brzinu kojom srce kuca direktno ne možemo utjecati, ali na brzinu disanja možemo. Pošto su brzina rada srca i brzina disanja povezane želimo li usporiti kucanje srca, to možemo učiniti tako da usporimo disanje. Naravno, srce može brzo kucati iz puno razloga i ne možemo ga uvijek usporiti samo pravilnim disanjem. Kada smo disanje usporili, ako ono pritom nije duboko, mogli bismo ostati bez daha.

Disanje je najvažniji životni proces ljudskog organizma. Prosječan čovjek bez hrane može živjeti oko tri tjedna, bez vode oko tri dana, no bez kisika samo tri minute. Pluća su jedan od glavnih puteva eliminacije nečistoća iz organizma.

Kako se odvija disanje u organizmu?

Nos mehanički čisti i zagrijava zrak, ždrijelo prima zrak iz nosne šupljine i zagrijava ga na temperaturu tijela. Grkljanu je glavna uloga disanje, ali i fonacija, no ima još jednu važnu ulogu, sprječava svojim poklopcem ulazak hrane u pluća. Kroz dušnik zrak putuje u bronhe, a iz bronha i bronhiola zrak dolazi do alveola koje predstavljaju najvažniji dio pluća jer se upravu tu odvija razmjena plinova.

  • Dva najvažnija pokreta su udah i izdah.
  • Normalan broj dišnih ciklusa je 12 udisaja/minuta.
  • Volumen udahnutog zraka pri jednom udahu je oko 500 ml.
  • Minutni volumen disanja ili količina zraka koja prođe kroz pluća je oko 6 litara/min.

Pravilnim disanjem održavamo specifičnu ravnotežu između O2 i CO2 (odgovarajuća brzina i dubina disanja). Dugačkim i sporim disanjem izbacujemo više CO2, brži je protok kisika u organizam te više kisika dolazi do mozga i mišića. Izbacivanje toksina brže je čak 15 puta.

Većina odraslih diše nepravilno. Nepravilno disanje je nepotpuno i plitko, koristi se svega 30-40 % kapaciteta pluća, dah je sve plići i kraći, a kapacitet pluća sve manji. Nepravilno disanje i plućne bolesti kao što su KOPB, rak pluća, astma i poremećaj disanja za vrijeme spavanja također su povezani. Život u urbanim sredinama s onečišćenim zrakom od ispušnih plinova automobila, tvornica, velik broj aktivnih pušača, boravak u zatvorenim prostorijama dodatno opterećuje i smanjuje kvalitetu dišnog sustava.  Jedan od uzroka je i nepravilno držanje. Disanje kao spontani, automatski fenomen ne ovisi o nama, već o stilu života, usvojenim navikama i okolišu.

Obavezno pogledajte video te usvojite navike o pravilnom disanju:

Leave a Reply

WordPress spam blocked by CleanTalk.

Ovo je testna verzija trgovine i kupovina još nije moguća. Otkaži