Nazovite nas: +385 1 6542 855
Teniski lakat

Teniski lakat

Teniski lakat (lat. lateralni epikondilitis) jedan je od najučestalijih i najpoznatijih sindroma prenaprezanja sustava za kretanje, a očituje se pojavom boli s vanjske, lateralne strane lakta. Mnogi ne razlikuju oštećenja od ozljeda te sve nazivaju zajedničkim imenom ozljede. Međutim, ozljede se može definirati kao svako oštećenje tkiva nastalo u određenom i ograničenom vremenskom periodu te imaju karakteristiku akutnog nastanka. Oštećenjem se, međutim, smatraju oni patološkoanatomski supstrati, koji se anamnestički ne mogu dokazati, a sportaš ili rekrativac u većini slučajeva ne osjete ili se ne sjećaju vremena nastanka oštećenja. Oštećenja su posljedica niza uzastopnih mikrotrauma te se svrstavaju u skupinu mikrotraumatskih bolesti, imaju kronični karakter nastanka, a vezano uz etiologiju i patogenetske promjene nazivaju se sindromi prenaprezanja. Osnova nastanka svih sindroma prenaprezanja lokomotornog sustava jest ponavljana mikrotrauma koja nadvladava sposobnost reparacije tkiva.

Ime bolesti „teniski lakat“ koristi se od kraja 19 stoljeća, kada je njegova pojava uočena među tenisačima. Međutim danas se bolest daleko češće javlja kao oblik profesionalne bolesti kod ljudi koji tijekom radne aktivnosti izvode ponavljane kretnje šake, odnosno rotacije podlaktice te pokrete protiv otporta (osobe koje rade za računalom, violinisti, gitaristi, pijanisti, zidari, postolari, zubari, kirurzi, osobe koje dižu teške terete, bave se vrtlarstvom…). U populaciji sportaša daleko je učestaliji kod rekreativnih nego li profesionalnih tenisača, a može se javiti i u drugim sportovima kao što je hokej, mačevanje, bacanje koplja.

Istraživanja su pokazala da se  najčešće javlja u dobi između 30 i 50 godine, podjednako u muškoj i ženskoj populaciji, u 75% slučajeva na dominantnoj ruci, a 1- 3% odrasle populacije jednom u životu navodi simptome lateralnog epikondilitisa.

U rizične čimbenike nastanka lateralnog epikondilitisa kao profesionalne bolesti ubraja se rad s alatom u ruci koji je teži od 1 kg, izvođenje istovjetnih pokreta podlakticom i šakom više od 2 sata svakog dana te podizanje težine veće od 20 kg najmanje 10 x dnevno.  Kod rekreativnih tenisača koji igraju tenis barem 3x tjedno po 30 min. ili više teniski lakat povezujemo s nepravilnom tehnikom udarca loptice, neadekvatnom napetošću mreže na reketu te prevelikom drškom reketa.

epitrain_product_800-566x566

Simptomi

Osnovni i vodeći simptom je bol u području lateralnog epikondila, vanjske strane lakta koja može varirati od blage do intenzivne povezane s nemogućnošću obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Karakteristična je i smanjena snaga šake i ruke te bolesnici navode da ne mogu podići niti lagani predmet kao što je npr. šalica kave, čaša te ne mogu radi bolova okrenuti ključ u bravi. Kod rukovanja s drugom osobom bol se u laktu također intenzivira.

Dijagnostika

Nakon razgovora s bolesnikom, izvođenjem nekoliko vrsta ciljanih testova, liječnik utvrdi točnu lokalizaciju boli i relativno brzo dođe do tražene dijagnoze koja se postavlja na temelju kliničkog pregleda. Ultrazvučna i radiološka dijagnostika uglavnom se rade s ciljem uočavanja nekih drugih oštećenja ili deformacija lakta.

Samopomoć

Izbjegavati pokrete koji izazivaju bol, stavljati led / hladni oblog na lakat minimum 4- 5 x dnevno te postavljanje rasteretne i stabilizacijske ortoze za lakat 5- 10 cm ispod mjesta boli, odnosno postavljanje  aktivne bandaže za ciljanu kompresiju lakta kod prisutne otekline i bolova u laktu. Lokalno aplicirati topičke pripravke u obliku gela s nesteroidnim antireumatikom te se javiti liječniku.

Liječenje

U svrhu smirivanja akutne boli uz poštedu ruke, uzeti nesteroidne antireumatike u obliku tableta, čepića ili injekcija te kratkotrajno uzimati i terapiju kortikosteroidima (maksimalno 5 dana). Odlični rezultati za smirenje bolova postižu se pravilno postavljanjem kinesio tape-a od strane educiranog fizioterapeuta ili liječnika.

Važnost u liječenju teniskog lakta imaju vježbe istezanja tetiva i mišića ispružača šake i prstiju kako u akutnoj tako i u kasnijoj fazi liječenja. Također se primjenjuju druge fizioterapijske metode (terapijski ultrazvuk, laser, TENS, a u novije vrijeme i terapija udarnim valom). U svrhu sprečavanja povratka bolesti uz vježbe istezanja u fizioterapijske postupke uvode se i vježbe snaženja zahvaćenih mišića podlaktice uz edukaciju bolesnika o potrebama promjene pojedinih pokreta rukom pri svakodnevnim aktivnostima.

Jedan od najčešćih oblika liječenja teniskog lakta  je i lokalna aplikacija mješavine kortikosteroida produljenog djelovanja s anesteticima uz maksimalno 3 aplikacije, između kojih treba proći 7- 14 dana.  Istraživanja su pokazala da nakon aplikacije injekcije i kratkotrajnog perioda nelagode, dolazi do smirivanja bolova ili je ta bol neznatna. Taj se učinak tijekom vremena gubi, naročito ukoliko se bolesnici ne pridržavaju uputa o pravilnim pokretima te važnosti za redovnim provođenjem vježbi istezanja i snaženja muskulature podlaktice.

Operacijsko liječenje se provodi u 5- 10% bolesnika kod kojih neoperacijsko liječenje nije dovelo do nikakovih rezultata.

Vrijeme potrebno za povratak svakodnevnim aktivnostima izuzetno je individualno, a prerani povratak može pogoršati simptome teniskog lakta. Osim toga savjetuje se nošenje stabilizacijske ortoze tijekom povratka punom radnom i sportskom opterećenju.

Pročitajte više o asortimanu za lakat koji možete nabaviti u Bauerfeindu.

dr.sc. Sanda Dubravčić-Šimunjak, prim.dr.med.

Leave a Reply

WordPress spam blocked by CleanTalk.

Ovo je testna verzija trgovine i kupovina još nije moguća. Otkaži