Nazovite nas: +385 1 6542 855
10 mogućih razloga kroničnog umora

10 mogućih razloga kroničnog umora

Kroničan umor je osjećaj umora koji traje dulje vrijeme i ne može se otjerati spavanjem i odmorom. Razlozi umora mogu biti mnogi. Donosimo 10 najčešćih zdravstvenih stanja koja mogu uzrokovati umor.

No, najprije, ako ste često umorni, prvo razmislite imate li uopće ostvarene uvjete za kvalitetan san koji će vas obnoviti energijom. Ako vam je noćni odmor ometen primjerice hrkanjem partnera, kućnim ljubimcima, svjetlom, bukom, lošim madracem itd., kvaliteta sna je loša, a kao takva vam ne može osigurati dovoljno energije tijekom dana. Zato, potrudite se osigurati si uvjete za kvalitetan san, koji je izrazito važan.

 

1. Anemija

Nedostatak željeza u krvi, odnosno anemija, jedan je od najčešćih medicinskih razloga kroničnog umora. Anemija može primjerice nastati kod žena kao posljedica obilnijih mjesečnica. Za anemiju su, osim umora, tipični bezvoljnost, osjećaj težine u mišićima i brzo umaranje.

 

2. Apneja u snu

Apneja u snu je poremećaj spavanja pri kojem dolazi do pada razine kisika u krvi i osoba se kratko budi i tako puno puta tijekom noći, čime je kvaliteta sna prilično narušena jer je teško postići razinu dubokog sna. Ujutro se ta osoba budi iscrpljena i umorna, zapravo ne shvaćajući što joj se noću događalo. Apneju često karakterizira glasno hrkanje, iako hrkanje ne mora biti prisutno, a isto tako nemaju svi koji hrču ujedno i apneju.

 

3.Usporen rad štitnjače

Usporen rad štitnjače uzrokuje premale količine hormona štitnjače u tijelu, odnosno hipotireozu. Ona najčešće nastaje zbog kronične upale štitnjače, autoimune bolesti koja se očituje u nizu simptoma, od kojih je jedan i kroničan umor. Simptomi uključuju i bezvoljnost, dobivanje na težini, suhoću kože, osjećaj hladnoće i dr.

Kako biste saznali radi li vaša štitnjača pravilno posjetite liječnika koji će vas pregledati i eventualno uputiti na pretrage.

 

4. Celijaklija

Celijaklija je doživotni poremećaj uzrokovan reakcijom imunološkog sustava na gluten, bjelančevinu koja se nalazi u žitaricama kao što su pšenica, ječam i raž. Tipičan oblik bolesti javlja se kod beba starijih od 6 mjeseci i male djece, no postoje i atipičan oblik, kao i tihi oblik celijaklije, koje je teško prepoznati. Osim umora, simptomi celijaklije mogu uključivati proljev, nadutost, anemiju i gubitak težine.

 

5. Sindrom kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora ili mijalgički encefalomijelitis definira se kao dugotrajna, teška malaksalost bez mišićne slabosti. Karakterizira ju u prvom redu umor – opća mentalna i fizička iscrpljenost – koji traje najmanje 4 mjeseca, a mogući su i bolovi u mišićima i zglobovima, smanjena koncentracija ili pamćenje, česte glavobolje i upale grla te anksioznost.

 

6. Dijabetes

Jedan od glavnih simptoma dijabetesa, i onoga tipa 1 i onoga tipa 2, osjećaj je umora. Ostali simptomi uključuju malaksalost, pojačan osjećaj žeđi i unos tekućine, često mokrenje, gubitak težine, sporo zarastanje rana… Dok je dijabetes tipa 1 autoimuna bolest, dijabetes tipa 2 opasnost je koja vreba najčešće pretile osobe.

 

7. Infektivna mononukleoza

Infektivna mononukleoza, tzv. bolest poljupca, bolest je uzrokovana Epstein-Barrovim virusom. Glavni simptomi su umor, vrućica, uvećani limfni čvorovi, bolno grlo, uvećana jetra i slezena, uz mogućnost osipa. Bolest je najčešća među tinejdžerima i adolescentima. Simptomi obično traju unutar 4 do 6 tjedana, no umor se može zadržati još mjesecima.

Bolest se najpouzdanije može otkriti serološkim testom za Epstein-Barr virus.

 

8. Sindrom nemirnih nogu

Sindrom nemirnih nogu, kao što mu i sama riječ kaže, označava neurološki poremećaj kod kojeg osoba osjeća neizdrživu potrebu za pomicanjem nogu, iako može zahvatiti i ruke, a čak i trup. Taj poremećaj može vas držati budnim ili vam ometati san cijelu noć. Zašto? Osjećate da se u/na nogama nešto događa, kao što su gmizanje, bockanje, trzanje ili osjećaj boli, što izaziva potrebu za kretanjem. Sindrom se uglavnom javlja ili pogoršava u večernjim satima i  – u snu. Narušava kvalitetu sna i čini osobu umornom tijekom dana. Najčešće se pojavljuje u srednjoj životnoj dobi, no ne zaobilazi ni djecu i mlade. Potvrdu ovog sindroma daje neurolog.

 

9. Anksioznost

Povremeni osjećaj anksioznosti sastavni je dio života. No, neki ljudi imaju konstantne, izraženije osjećaje anksioznosti koje ne mogu kontrolirati i koji poprilično utječu na njihov svakodnevni život.  Liječnici to nazivaju generaliziranim anksioznim poremećajem, a on uključuje neobjašnjiv osjećaj straha, zabrinutosti, ugroženosti, smanjenu koncentraciju i čest umor! Fizički simptomi su nervoza u želucu ili stezanje u prsima, glavobolja, kratak dah, pojačano znojenje i dr. Sumnjate li, posjetite liječnika.

 

10. Depresija

Depresija je bolest središnjeg živčanog sustava. Nastaje zbog promjena u živčanim stanicama i kemijskim procesima u mozgu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od nekog depresivnog poremećaja boluje čak između 100.000 i 200.000 ljudi.

Osim što izaziva umor, depresija vam može otežati da navečer zaspite, da biste se zatim probudili rano ujutro uz nemogućnost ponovnog utonuća u san, zbog čega ste tijekom dana još umorniji. Simptomi depresije su i osjećaj bezvoljnosti, besperspektivnosti, gubitak interesa za stvari koje su vas prije veselile i dr. Bez obzira na dob, depresiju je uvijek važno prepoznati i liječiti, pri čemu je najvažnije da se ne izolirati već da ste što više okruženi članovima obitelji i prijateljima.

 

 

Napomena – Članak je informativnog karaktera te ne zamijenjuje stručan medicinski savijet liječnika. Svakako, ukoliko imate tegobe sa spavanjem i često ste umorni obratite se svom liječniku.