Nazovite nas: +385 1 6542 855
6 najčešćih dnevnih stresova i kako ih izbjeći

6 najčešćih dnevnih stresova i kako ih izbjeći

Život je lijep, ali zna biti naporan. Stresne situacije ne možemo izbjeći, no možemo naučiti nositi se s njima kako bismo lakše prebrodili svaki dan i kako ne bismo dozvolili stresu da nam dugoročno šteti. Kontrola stresa ključna je za cjelokupno zdravlje!

 

Naime, ako doživljavate kroničan stres i ne znate se nositi s njim, posljedice ćete svakako osjetiti na svojem zdravlju. Kroničan stres može oslabiti imunološki sustav, uzrokovati tenzijske glavobolje, mučninu, nesanicu, neplodnost, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, dijabetes, probleme s pamćenjem i oslabljenju koncentraciju, povećan rizik od moždanog i srčanog udara, tjeskobu i depresiju te još niz teškoća, a istraživanja su pokazala kako može potaknuti i rast stanica raka. Zato, donosimo vam neke od najčešćih dnevnih stresora i kako upravljati njima, kako biste dugoročno spriječili štetne posljedice za zdravlje. Osvijestite stresne situacije i promijenite stav, lakše ćete disati!

 

1. Jutarnje kašnjenje

 

U današnje vrijeme jutarnji stres je uglavnom neizbježan i radna jutra znaju se pretvoriti u neku vrstu noćne more – svakog jutra isti “horor”. S djecom ili bez, svejedno. Opet ste obukli majicu naopako, ne stignete si zapakirati užinu za posao, ne možete naći neke papire, dijete se još nije obuklo i kasnite u vrtić, ne sjećate se gdje ste parkirali auto itd. Kako izbjeći stres kojeg jutrima doživljavate prije posla kad ste u sveopćoj žurbi, a morate napraviti još toliko toga?

 

Prvo, razmislite o ideji da se ujutro budite 15 minuta ranije. Kad imate više vremena ujutro, automatski je i manja razina stresa. Nadalje, pokušajte se fokusirati na samo dvije ili tri važne stvari i svakoj se isključivo posvetiti prije nego što krenete na drugu. Primjerice, nahraniti psa, našminkati se ili spremiti dijete za školu. Izbjegnite porivu multitaskinga i ne dajte se ometati drugim stvarima dok radite jednu. Na primjer, vidjeli ste na mobitelu da vam je stigao e-mail klijenta – to može pričekati dok ne dođete na posao, primijetili ste da vam je koš za smeće u kuhinji pun – ostavite ga, ne morate ga baš sada mijenjati itd. Odredite najvažnije i fokusirajte se na jedan po jedan zadatak.

 

2. Prometne gužve ili dug put do posla

 

Prometne gužve ili dugi put do posla veliki su okidači stresa. Bez obzira na to putujete li autom, autobusom, vlakom ili biciklom, ako vam je posao daleko, to može biti frustrirajuće jer tu ne možete učiniti ništa. Preostaje vam dakle da promijeniti glas u svojoj glavi i prestanite se osjećati kao žrtva te vrijeme koje utrošite na put iskoristite najbolje moguće. Vozite li se autom, shvatite to kao vrijeme za sebe i slušanje omiljene glazbe. Ako ste na biciklu, sjetite se da imate odličnu rekreaciju do posla i natrag. Ako ste u tramvaju ili autobusu, eto vam mirnog vremena da čitate knjigu, rješavate sudoku ili sličnu aktivnost. Zapinjete li svakodnevno u jutarnjim gužvama, prigrlite ih kao normalan dio života, duboku uzdahnite i izdahnite deset puta i, kasnite li na posao radi gužvi, organizirajte se da krećete barem 10 minuta ranije.

 

3. Poplava e-mailova

 

Često s porastom broja novih e-mailova u elektroničkoj pošti raste i razina stresa. Pribjegnite strategiji koju prakticiraju mnogi uspješni ljudi: e-mailove provjeravajte samo u određena vremena tijekom dana. Tada krenete rješavati jedan po jedan, s time da za ono za što vam treba više vremena zabilježite i radite na tome, a mailove označite kao “nepročitane”, dok ono što možete odmah riješiti, odgovorite. Tako je, ne trebate odgovoriti na svaki e-mail koji dođe istog trena, osim ako nije hitan, jer time ometate ono što trenutačno radite i trebate se premještati s jednog na drugi zadatak. Neuroznanstvenici smatraju da multitasking uništava mentalnu energiju, izaziva veći umor i zapravo oslabljuje vašu sposobnost da napravite bilo koji zadatak kako treba. Evo ideje za pregledavanje e-mailova: prvi put odmah kad dođete na posao, zatim u podne, u 14 sati te posljednji put prije odlaska s posla. Isto tako, ako provjeravate e-mailove na mobitelu ili laptopu od kuće, odredite vrijeme kad ćete ih pregledati – to svakako neće biti kad kuhate večeru ili se baš spremate krenuti na trening.

 

4. Otpor prema trenutačnom emocionalnom stanju

 

Osjećaj da bismo se “trebali” osjećati bolje ili sve napraviti savršeno može izazvati osjećaj grižnje savjesti, osjećaj bijesa ili bespomoćnosti te stres. Znajte da ne trebate biti savršeni i osjećati se sretno 24/7. Prihvatite svoje trenutačno raspoloženje – odmah ćete se osjećati bolje! Svaki put kad se osjećate umorno, bezvoljno ili uznemireno, pokušajte prihvatiti svoje stanje bez da ga osuđujete. Prolazite li kroz naporan dan, sjetite se da emocije dolaze i prolaze i pokušajte ih svjesno promatrati. Kad ih puštate umjesto da očajnički pokušavate pobjeći od negativnih emocija, zapravo ćete shvatiti da ih tako lakše obradite i da brže prođu te lakše postižete smirenost i povratak u normalu, umjesto da doživljavate stres zbog otpora negativnim emocijama.

 

5.  Međuljudski sukobi

 

Povremeno tijekom dana možete naletjeti na iritantne osobe. Primjerice, nepoznate tipove koji vam trube nervozno na cesti i “lijepe” se za leđa vašeg automobila ili poznate osobe – kolege na poslu, vaš partner… Najstresniji sukob može nastati upravo s osobama koje su vam najbliže. Sjetite se da ne možete uvijek kontrolirati način ponašanja drugih osoba, ali možete svoje reakcije. Kad vas netko iritira, nervoza i nepromišljeno reagiranje sigurno neće dovesti do sretnog završetka sukoba, zato se fokusirajte na tehniku disanja zvanu 4-7-8: udišite 4 sekunde, zadržite dah 7 sekundi i izdišite 8 sekundi. Ponavljajte to jednu minutu. To je tehnika disanja koja pomaže otjerati anksioznost i nervozu. Kad se smirite, znat ćete drugoj strani dati pametan odgovor umjesto da jednostavno reagirate.

 

6. Ne možete zaspati

 

Stres može izazvati nesanicu, a nesanica pak uzrokuje još veći stres, pa to postaje začarani krug. Kad navečer ne možete zaspati ili se probudite usred noći i ne možete više zaspati, počinjete se okretati po krevetu i razmišljati “Zaspi, zaspi…!” i ujedno se nervirate kad ne možete zaspati. Što se više trudite zaspati, tim više ćete vjerojatno ostati budni. Zato, ako ne zaspite nakon 5 – 10 minuta, ustanite iz kreveta i otiđite u dnevnu sobu. Radite nešto što vas opušta, primjerice čitajte knjigu, napravite si čaj, meditirajte, bilo što. To će vam otjerati misli od toga da se morate forsirati da zaspite. Vratite se u krevet tek kad osjetite da vam se prispavalo. Kad maknete pritisak, veća je šansa da ćete ponovno zaspati.