Nazovite nas: +385 1 6542 855
Kisik u krvi i apneja u spavanju

Kisik u krvi i apneja u spavanju

Sindrom opstrukcijske apneje u spavanju je poremećaj spavanja, vezan je uz periodički izostanak disanja i smanjene protoka zraka tijekom spavanja s trajanjem epizoda više od 10 sekundi. Nerijetko izostanak disanja bude znatno veći i od jedne minute.

Simptomi sindroma opstrukcijske apneje u spavanju:

  • prekomjerna dnevna pospanost

  • glasno hrkanje

  • zastoji disanja tijekom spavanja

  • osjećaj gušenja tijekom spavanja

  • nemir u nogama

  • pojačano noćno znojenje

  • impotencija

  • gubitak kratkotrajnog pamćenja

  • hipertenzija

  • nakupljanje tekućine u rukama i nogama

  • dijabetes

  • karcinomi

  • smanjenje kvalitete života.

Vrste poremećaja disanja Apneja u spavanju:

  • opstrukcijska apneja, nastaje kada dođe do zastoja disanja zbog zatvaranja dišnih puteva

  • hipopneja, nastaje zbog površnog disanja, tj. kada se pokreti disanja i protoka zraka kroz dišne puteve smanje za 50%

  • mješovita apneja, nastaje s potpunim izostankom respiracijskih napora na početku epizode praćen postupnim povećanjem napora koji eventualno prekidaju apneju

  • centralna apneja, nastaje kada je zastoj disanja prisutan radi izostanka signala iz mozga “udahni” (ujedno i najopasniji tip apneje).

AHI pojam je apnejsko-hipopnejski indeks. AHI se dobiva tako zbroj svih apneja i hipopneja podijeli s vremenom trajanja sna, shodno čemu je klasifikacija AHI indeksa:

  • minimalna, < 5 AHI/h,

  • blaga, 5-15 AHI/h,

  • srednja, 15-30 AHI/h,

  • jaka, > 30 AHI/h.

Zbog periodičkog izostanka disanja, sindrom apneje u spavanju tijekom noći uzrokuje pad količine kisika u krvi i to do 50%. Najveći potrošač kisika u ljudskom tijelu je mozak i autonomni živčani sustav da bi zaštitio mozak aktivira nekoliko hormona koje rade promjene u ljudskom tijelu da bi se zaštitio mozak i ostali organi.

U prvom redu se ubrzavaju otkucaji srca i povećava krvni tlak, što uslijed neliječenja sindroma apneje u spavanju može uzrokovati zastoj srca, čak i moždani udar. Uslijed naprezanja desnog srca krv iz periferije ljudskog tijela nema dobru cirkulaciju, te nerijetko osobe s neliječenim sindromom sindroma apneje u spavanju imaju nakupljanje tekućine u periferiji (ruke i noge). Zbog hormonalnog poremećaja uzrokovanog aktiviranjem autonomnog živčanog sustava postoji i mogućnost nedovoljnog rada gušterače koji može uzrokovati dijabetes. Zadnje studije kreirane u Americi povezuju sindrom apneje u spavanju s raznim karcinomima vezano uz činjenicu da tijelo tijekom spavanja ne uspijeva ući u fazu regeneracije, tj. da svaki napadaj apneje kreira mikro buđenje.

U praksi, za osobu koja ima AHI 30, to znači da ista osoba ima 30 napadaja apneja u jednom satu, što bi po definiciji značilo da ne diše minimalno 300 sekundi (pet minuta) u jednom satu. Vrlo često AHI 30 znači da je izostanak disanja veći od 600 sekundi (deset minuta) tijekom spavanja. Kod istih osoba je nerijetko potvrđen pad količine kisika u krvi od 60% do 85% što uslijed neliječenja u periodu od nekoliko godina može ostaviti trajne posljedice na istu osobu.

Korisne dijagnostičke metode su polisomnografija i poligrafija s kojim se u prvom redu dokazuje prisutnost sindroma apneje u spavanju, točan broj napadaja u jednom satu (AHI), te učinak na tijelo (pad količine kisika u krvi).

Prilikom terapije sindroma apneje u spavanju koriste se tri tipa uređaja koji rade po principu pozitivnog tlaka zraka.

  • CPAP-„Continuous Positive Airway Pressure“

  • APAP (auto CPAP)-„Automatic Positive Airway Pressure“

  • BiPAP-„Bilevel Positive Airway Pressure“

CPAP za terapiju koristi jedan terapijski tlak (od 4 do 20 cm H2O), te je za svrhu terapije odličan, dok u praksi osobe s terapijskim tlakom iznad 8 cm H20 imaju poteškoća prilikom pokušaja ulaska u san.

APAP-„Automatic Positive Airway Pressure“ za terapiju koristi dva terapijska tlaka (minimalni od 4 do 20 cm H2O, te maksimalni od 4 do 20 cm H2O). U praksi se vrlo često susreće terapijski tlak na APAP uređajima s minimalnim tlakom od 4 cm H20 te maksimalnim tlakom od 16 cm H20. APAP uređaj radi u automatskom režimu rada I mjeri funkcije disanja osobe, te prilikom disanja ventilira minimalno podešenu terapiju (u našem primjeru 4 cm H20), te prilikom napadaja apneje u spavanju automatski se povećava ventilacija prema maksimalnoj podešenoj terapiji (u našem primjeru 16 cm H20). Kada je osoba počela samostalno disati APAP smanjuje ventilaciju prema minimalno podešenoj terapiji. Ovisno o AHI indeksu (u našem primjeru 30) APAP gore opisanu funkciju radi 30 puta u jednom satu. APAP se u praksi pokazao kao optimalan uređaj za terapiju sindroma apneje u spavanju.

BiPAP-„Bilevel Positive Airway Pressure“ je značajno kvalitetniji uređaj od CPAP-a i APAP-a te je isti uređaj “hibrid” između APAP-a i respiratora. U njemu se uz podešavanje minimalnog i maksimalnog terapijskog tlaka dodatno podešava i broj udisaja u jednoj minuti. Najpovoljniji uređaj za terapiju sindroma apnee u spavanju s velikom količinom centralne apneje.

Svaki od gore navedenih uređaja ima osnovnu terapijsku svrhu, prilikom terapije sindroma apneje u spavanju, a to je povećanje količine kisika u krvi tijekom spavanja. Dok je količina kisika u krvi tijekom spavanja iznad 95% glavnina simptoma nestaje, u prvom redu se nerijetko događa jačanje desnog srca, gubitak tekućine iz periferije (što prividno može izgledati kao gubitak tjelesne mase), te smanjivanje krvnog tlaka.

Ispravnom terapijom sindroma apneje u spavanju I primjenom CPAP/APAP/BiPAP uređaja kod osobe s potvrđenim sindromom apneje u spavanju se:

• smanjuje pospanost tijekom dana

• poboljšava kvaliteta života

• smanjuje arterijski tlak

• povećava razina kisika u krvi

• smanjuje rizik od prometnih nezgoda i nesreća

• smanjuje rizik od prijevremene smrti

• smanjuje rizik od kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja

• povećava privatna i profesionalna učinkovitost.