Kategorije proizvoda
01 2222 000
0 kom
Početna Novosti 5 vrsta hrane koje su najveći neprijatelja vašeg srca

5 vrsta hrane koje su najveći neprijatelja vašeg srca

Svaki dan kroz srce prođe 7000 litara krvi, pri čemu se srčani mišić stegne i opusti oko 72 puta u minuti, odnosno 100.000 puta dnevno. To je najvažniji mišić u našem tijelu. Nažalost, srčane bolesti i bolesti krvnih žila uzrok su oko 53 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Evo što trebate izbjegavati u prehrani kako biste pružili svom srcu šansu da što bolje i što dulje radi.

 

30. travanj 2020.

Arterije (krvne žile koje odvode krv iz srca) i vene (žile koje dovode krv u srce) možemo usporediti s velikim autocestama. Istovremeno, manje krvne žile su poput ulica, a kapilare su poput malih puteva koji vode do svih većih mjesta. U tijelu imamo ukupno oko 96.000 kilometara krvnih žila. To je otprilike četvrtina udaljenosti od Zemlje do Mjeseca ili 2,5 puta oko ekvatora Zemlje! Da, puno! Jesu li naše krvne žile prohodne, je li autocesta održavana? Najbolje što možemo učiniti za zdravlje srca i krvnih žila, želimo li imati kvalitetan i dovoljno dug život, je pripaziti na prehranu.

Zlatno pravilo za zaštitu srca, prema preporukama nutricionista, je jesti hranu za koju znate da je dobra za vas – voće, povrće, cjelovite žitarice, krto meso i mliječni proizvodi s malo masnoće. Sljedeće skupine namirnica bi trebalo izbjegavati.

1.Hrana bogata natrijem

U Hrvatskoj čak više od 40 posto osoba ima visoki krvni tlak (hipertenziju). To znači da im je krvi tlak viši od 140/90, što je mnogo više od idealnog (ispod 120/80). Visoki krvni tlak povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja bubrega i čak gubitka vida. Pretjeran unos natrija putem hrane jedan je od glavnih uzroka visokog krvnog tlaka. Slana hrana povećava količinu vode koja se zadržava u tijelu i negativno djeluje na srce. 

Zato, izbjegavajte: 
suhomesnate proizvode (trajne kobasice, salame, pršut i sl.)
slatke grickalice (čips, krekeri…)
fast food
zamrznute gotove proizvode
topljeni sir.

2.Hrana bogata dodanim šećerima

Ljudi čija prehrana sadrži od 17 do 21 posto kalorija iz dodanih šećera imaju 38 posto veći rizik smrtnosti od srčanih bolesti od onih kod kojih dodani šećeri čine samo 8 posto kalorija u dnevnoj prehrani. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dodatni šećeri čine maksimalno 100 kalorija (oko 6 žličica) dnevno za žene i maksimalno 150 kalorija (9 žličica) dnevno za muškarce. Odnosno, oko 5 do 7 posto ukupnih dnevnih kalorija. 

Kako izbjeći previše šećera? Izbjegavajte: 
zašećerene napitke (gazirana pića, sirupi za razrjeđivanje, sportski napici, ledeni čaj, zaslađena kava…)
kolače, torte…
pojačivače okusa (kečap, umake za roštilj i sl.)
procesuiranu hranu (juhe iz vrećica, slatke pahuljice i müsle bogate šećerima za doručak, zamrznuta jela…)

3.Pržena hrana i fast food

Pržena i brza hrana svakako ne čine ništa dobro vašem srcu. Dapače, povećan unos takve hrane povećava rizik od smrti kao posljedice srčanih bolesti. Prisjetite se i da nikad ne možete biti sigurni na kakvom je ulju pržena takva hrana i mijenja li se ono redovito, te da visoke temperature kod prženja proizvode potencijalno kancerogene tvari. Isto tako, pržena hrana je često dosta zasoljena, odnosno bogata natrijem, što može s vremenom dovesti do povišenja krvnog tlaka. Mnogima se ćevapi u lepinji čine mnogo privlačnijim od povrća i mesa na žaru. Povremeno uživanje u fast foodu je u redu, no neka ne prijeđe u naviku. 

Pazite da ne jedete često:
prežene gotovo pohano meso 
prženu gotovu hranu tzv. finger food (poput pomfrija, prženih mozarela štapića itd.)
pržene grickalice (krumpirov čips, tortilja čips…)
krafne, fritule, lepinje (tzv. languše) i sličnu hranu koja se prži plivajući u ulju

4.Hrana bogata zasićenim masnoćama

Zasićene masnoće mogu povisiti razinu lošeg kolesterola u krvi, čime se povećava rizik od začepljenih krvnih žila. Stoga zdravstvene organizacije preporučuju da zasićene masnoće čine najviše 10 posto naših ukupnih dnevnih kalorija. S druge strane, ako zamijenimo neke od zasićenih masnoća nezasićenim masnoćama, poput onih iz avokada, hladno-prešanih ulja ili ribe, smanjujemo rizik od obolijevanja od srčanih bolesti.

Stoga, ograničite unos sljedećih namirnica:
margarin
tvrdi i topljeni sirevi
palmino ulje
pržena hrana i procesuirana hrana
životinjske masnoće 

5.Visoko prerađene ili rafinirane žitarice 

Rafinirane (pročišćene) žitarice u velikim količinama mogu povećati rizik od bolesti srca, objavila je u rujnu 2019. godine ugledna klinika Mayo. Rafinirane žitarice predstavljaju dvostruku prijetnju za zdravlje srca: jedva sadrže vlakna koja se nalaze u cjelovitim žitaricama (a vlakna pomažu u kontroli razine glukoze u krvi i lošeg kolesterola), a često se pripremaju ili nalaze u proizvodima koji sadrže mnogo dodatnog šećera. 
To ne znači da se morate potpuno odreći, primjerice, bijele riže. Probajte međutim polovicu unosa proizvoda od rafiniranih žitarica zamijeniti onim od cjelovitih žitarica. Već samim time učinit ćete puno za svoje zdravlje. Počnite od vašeg kuhinjskog ormarića. Kraj posude u kojoj držite bijelo brašno dodajte posudu u koju stavite integralno brašno. Dajte priliku i integralnoj riži, tjestenini ili kruhu umjesto onima od bijelog brašna. 

Ograničite dakle unos:
bijelog kruha
bijele riže
tjestenine, keksa, krekera i sl. od rafiniranog brašna
 

Komentari (0)
Vaše mišljenje nam je važno.

Vaš email neće biti objavljen i koristit će se samo u svrhu odgovaranja na Vaš komentar.
Nema komentara.
Newsletter
Ne propustite naše posebne pogodnosti, akcije i uštede. Pretplatite se na naš newsletter i ostvarite 10% popusta.

Newsletterom vam šaljemo:

  • Posebne pogodnosti
  • Akcije i uštede
  • Najnovije obavijesti
  • Savjete stručnjaka