S dolaskom proljeća dani su duži, priroda se zeleni, životinjski svijet živne i sve je više sunčanih dana. No mnogi ljudi se, umjesto da ujutro iz kreveta iskaču puni energije, bude umorni i iscrpljeni. Taj fenomen nazivamo proljetnim umorom.
Proljetni umor često prate simptomi slični izgaranju, poput iscrpljenosti, glavobolje i smanjenih performansi. O čemu se zapravo radi? Riječ je o prilagođavanju našeg organizma na toplije godišnje doba. Naime, s početkom proljetnih dana naš organizam se nakon hladnih mjeseci budi iz neke vrste malog zimskog sna i mora se prilagoditi novim okolnostima. Zbog promjena vanjskih temperatura mijenja se cirkulacija, krvni tlak može varirati, a dolazi i do hormonalnih promjena u tijelu. Zbog dugog vremena smanjene sunčeve svjetlosti, tijelo još uvijek proizvodi melatonin, koji nas čini umornima. Pritom se polako događa i proizvodnja hormona sreće, serotonina. Sve je to iscrpljujuće i čini nas umornima.
U normalnim okolnostima proljetni umor traje oko dva tjedna, no zbog varijacija u vremenu i temperaturama i dulje. No, dobro je znati da se proljetni umor može ublažiti: potrebno je dovoljno sna, uravnotežena prehrana te redovito kretanje na svježem zraku.
Kratki dani i manjak sunca u zimskim mjesecima kod mnogo ljudi doveli su do nestašice vitamina D, koji se najviše proizvodi na koži putem UV zračenja i teško ga je nadomjestiti isključivo prehranom (ima ga u ribi, jajima, sirevima, gljivama…). Vitamin D pomaže tijelu da apsorbira kalcij, važan za zdravlje zuba i kostiju, a važan je i za mišićnu snagu, imunitet i pravilno funkcioniranje mozga. Njegov manjak može izazvati brzo umaranje, sklonost prehladama, depresiju i dr., a u proljeće nam tog vitamina treba još i više. Stoga, budite što je moguće više vani, na dnevnom svjetlu. Šetajte, boravite u vrtu ili na balkonu i neka vaš organizam na sunčevoj svjetlosti marljivo proizvodi vitamin D.
Što više svježih namirnica punih vitamina i minerala pomoći će vam da dobijete više snage i energije i spriječite proljetni umor. Tu su posebno bitni vitamini grupe B, vitamini C i E, te željezo, cink i kalcij.
Vitamini B imaju cjelokupni učinak na metabolizam i, izrazito bitno, daju nam energiju. Poznati su i kao antistresni vitamini koji se bore protiv nervoze, bezvoljnosti i depresije. Vitamin C ima značajnu ulogu u imunološkom sustavu, ali u mnogobrojnim drugim procesima u organizmu. Potreban je i za izgradnju vezivnog tkiva i oslobađanje hormona i enzima. Usto, vitamin C djeluje kao antioksidans jer štiti od slobodnih radikala u krvi. Nedostatak vitamina B i C u organizmu također može izazvati umor. Stoga, jedite što više svježeg voća i povrća, koji su najbolji izvori vitamina C. Vitaminima B bogati su jaja, orasi, kikiriki, grašak, krumpir, mahunarke, kvasac, cjelovite žitarice (posebno integralna riža) i meso.
Vitamin E, tzv. vitamin mladosti, također je važan antioksidans i zaštitnik stanica. Zaslužan je i za lijepu kožu i kosu i potiče zacjeljivanje rana. Ujedno pomaže koži u zaštiti od štetnog UV zračenja, pa dok uživate na suncu skupljajući vitamin D, bitno je da ste se pobrinuli i za dovoljne količine vitamina E. Napokon, vitamin E štiti vitamine B i C u našem organizmu, pa je neizostavan dio vitaminskog trija za cjelokupno zdravlje i borac protiv proljetnog umora. Najviše ga ima u maslinovom i drugim kvalitetnim biljnim uljima, zatim orasima, bademima i drugim orašastim plodovima, sjemenkama, žumanjku jajeta, lisnatom zelenom povrću kao što su blitva i peršin.
Ulja, sjemenke i orašasti plodovi, zajedno s ribom, odličan su izvor i omega-3 masnih kiselina, koje čuvaju zdravlje srca i krvnih žila. Nemasno meso i riba sadrže, osim vrijednih bjelančevina i vitamina grupe B, i željezo i cink.
Cink je jedan od najvažnijih minerala u našem tijelu, među ostalim važan za stvaranje tjelesnih stanica, koncentraciju, pamćenje, imunitet, jačanje kostiju i mišića i lijepu kosu. Osim u mesu, ima ga i u mliječnim proizvodima, morskim plodovima, jajima i cjelovitim žitaricama.
Kalcij, nužan za zdravlje kostiju, dobit ćete iz jogurta, sireva i drugih mliječnih proizvoda, ali i iz soje, crvene paprike i školjaka. Dobro je znati da se kosti stalno obnavljaju, a nedostatak kalcija može, osim osteoporoze, uzrokovati i poremećaje u živcima i mišićima, povišen krvni tlak, razne alergije i depresiju.
Proljeće je idealno vrijeme da provjerite imate li dovoljno željeza posjetom liječniku odnosno krvnom pretragom, posebno patite li od jakog proljetnog umora. Željezo je važno za stvaranje krvi i transport kisika u krvi. Crveni krvni pigment - hemoglobin - može transportirati kisik iz pluća u organe samo ako na raspolaganju ima dovoljno željeza. Dok se prije smatralo da samo izraženi nedostatak željeza, odnosno anemija, dovodi do umora, danas se zna da čak i mali nedostatak željeza uzrokuje osjećaj umora, mlitavosti i iscrpljenosti. Naime, manjak željeza smanjuje proizvodnju dopamina u mozgu, neurotransmitera koji regulira ciklus budnosti i spavanja.
Nedostatak željeza kao posljedica bolesti je rijedak slučaj te se željezo u većini slučajeva može popraviti pripazimo li jedemo li dovoljno namirnica bogatih željezom. To su: crveno krto meso poput govedine, jaja (posebno žumanjak), mahunarke, orašasti plodovi, cjelovite žitarice te povrće zelene i crvene boje. Da bi se željezo najbolje apsorbiralo potreban je dovoljan unos vitamina C, a apsorpciju željeza koči istovremeno uzimanje mliječnih proizvoda (primjerice, špinat napravljen s vrhnjem ili mlijekom). Dobro je znati i da se željezo iz biljnim namirnica teže apsorbira nego iz životinjskih, pa na nedostatak željeza posebno moraju pripaziti vegetarijanci i vegani.
Kako današnje namirnice uglavnom ne sadrže dovoljno hranjivih tvari kao nekad, te ukoliko nemate dovoljno mogućnosti pripaziti na kvalitetnu prehranu, možete razmisliti i o vitaminsko-mineralnim dodacima prehrani koji će vam pomoći da poboljšate funkcioniranje svog organizma i spriječite proljetni umor.
Naravno, i svjež zrak i puno dnevnog svjetla također su važni protiv proljetnog umora. Uz to, još je bolje što više se kretati. Osobe koje redovito vježbaju prolaze proljetni umor u manjoj mjeri. Iskoristite zato svaku priliku da hodate umjesto da se vozite autom ili autobusom. Zavolite stube umjesto lifta. Servisirajte svoj bicikl za novu sezonu i uputite se na biciklističke vikend rute. Trčite, brzo hodajte ili isprobajte nordijsko hodanje i potaknite dobro raspoloženje, izdržljivost i energiju.