Kategorije proizvoda
01 2222 000
0 kom
Početna Novosti Plućna rehabilitacija

Plućna rehabilitacija

Plućna rehabilitacija smanjuje broj simptoma, poboljšava kvalitetu života, funkciju pluća, korištenje zdravstvene skrbi, mijenja životne navike kod bolesnika s kroničnom plućnom bolesti kroz vježbanje – povećanje tjelesne aktivnosti i edukaciju.

Piše: prim. dr. Tajana Jalušić Glunčić subspecijalist pulmolog

31. siječanj 2022.

Definicija Plućne rehabilitacije ATS / ERS (American Thoracic Society /European Respiratory Society Statement) iz 2013. godine kaže: "Plućna rehabilitacija je sveobuhvatan niz intervencija koji se bazira na temeljitoj procjeni svakog bolesnika na osnovu čega se određuje individualna terapija vježbanja ali i edukacija o bolesti, te promjeni ponašanja, a sve u svrhu poboljšanja fizičkog i psihičkog stanja bolesnika s kroničnom plućnom bolesti. Cilj je dugoročno poboljšanje kroz pridržavanje takvog zdravog ponašanja. Promjena ponašanja je od vitalnog značaja za optimizaciju i poboljšanje zdravstvenog stanja kod bolesnika s kroničnom bolesti dišnog sustava jer smanjuje broj intervencija te je plućna rehabilitacija prepoznata kao vodeća strategija u postizanju tog cilja."

 

Uloga plućne rehabilitacije

Plućna rehabilitacija smanjuje broj simptoma, poboljšava kvalitetu života, funkciju pluća, korištenje zdravstvene skrbi, mijenja životne navike kod bolesnika s kroničnom plućnom bolesti kroz vježbanje - povećanje tjelesne aktivnosti i edukaciju. Većina dokaza koji podupiru korist od plućne rehabilitacije izvedena je iz studija bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB). Međutim, rezultati dobiveni pri simptomatskim bolesnicima s drugim kroničnim plućnim bolestima, različitima od KOPB-a, pružili su dokaze da su i tu vidljive koristi od plućne rehabilitacije. Svakako se naglašava osnovna uloga plućne rehabilitacije u integriranoj skrbi kod bolesnika s kroničnom plućnom bolesti.

Kvaliteta programa plućne rehabilitacije iskazuje se u poboljšanju ishoda na kraju rehabilitacije. Bolesnici koji ulaze u takve programe su heterogeni u pogledu težine bolesti, broja simptoma, funkcionalnih ograničenja, medicinskih komorbiditeta i psihičkog tereta bolesti. Da bi se program kvalificirao kao plućna rehabilitacija mora minimalno sadržavati: strukturirani i nadzirani program vježbanja za bolesnike s različitim respiratornim poteškoćama, program edukacije / promjena ponašanja - poticanje zdravstvenog ponašanja / procjenu bolesnika, mjera ishoda te pružanje preporuka za vježbanje i tjelesnu aktivnost u kući.

 

Kako se provodi program

Djelotvornost programa ocjenjuje se prema utjecaju na kvalitetu života bolesnika koja se procjenjuje na osnovu simptoma, fizičke aktivnosti i psihosocijalnog stanja. Osoblje koje provodi takav program mora imati dokazane kompetencije u pružanju plućne rehabilitacije, te moraju biti svjesni da spremno blisko surađuju s drugim zdravstvenim djelatnicima kako bi se nosili s multimorbiditetom bolesnika uključenih u plućnu rehabilitaciju, uključujući psihološki aspekt i dugotrajnost kronične respiratorne bolesti.

Program nudi holistički pristup zdravstvenoj skrbi kroz suradnju unutar interdisciplinarnog tima na čelu s liječnikom specijalistom pulmologom vještim u procjeni kardiopulmonarnog, neuromuskularnog i mišićnokoštanog sustava, kao i procjeni kognitivnih funkcija.

Ostali članovi rehabilitacijskog tima su fizikalni terapeut, respiratorni terapeut, radni terapeut, rehabilitacijska medicinska sestra, socijalni radnik i psiholog. Uspješnost tima odražava se kroz koordinaciju, suradnju i otvorenu komunikaciju u kome svaki član tima mora poznavati temeljne postupke koje provode ostali suradnici.

Vrlo važne su i zdravstvene ekonomske koristi plućne rehabilitacije jer provođenje programa primarno poveća dnevnu tjelesnu aktivnost, što zauzvrat može smanjiti rizik od bolničkog prijema i pogoršanja bolesti.

Optimalno trajanje programa za sada još nije strogo određeno, ali nije se pokazala velika razlika između programa koji su trajali 4 ili 7 tjedana. Smatra se da je korist veća, što je trajanje programa duže. Program plućne rehabilitacije može se provoditi u sklopu hospitalizacije, ambulantno u bolnici ili kod kuće.

 

Indikacije za plućnu rehabilitaciju

Plućna rehabilitacija je indicirana za bolesnike s kroničnim oštećenjem dišnih putova koji, unatoč optimalnom medicinskom upravljanju, imaju dispneju, smanjenu toleranciju napora ili imaju ograničenje u svakodnevnim aktivnostima. Tradicionalno najčešće se u program plućne rehabilitacije uključuju bolesnici s teškim i vrlo teškim KOPB-om. Međutim, noviji podaci upućuju da se bolesnici s umjerenim KOPB-om također značajno poboljšavaju nakon provedenog programa. Kod drugih kroničnih plućnih bolesti uobičajeno je uzeti u obzir plućnu rehabilitaciju kod simptomatskih bolesnika čija je kvaliteta života oštećena njihovom bolešću: intersticijska plućna bolest, bronhiektazije, astma, cistična fibroza, pre i post transplantacije pluća, maligna bolest pluća i plućna hipertenzija. Postoji slaba korelacija između stupnja ograničenja protoka zraka, dispneje, općeg stanja bolesnika i slabe tolerancije napora. Slaba tjelesna aktivnost, vrlo oskudna dnevna aktivnost, dinamička hiperinflacija koja se povećava s naporom, osteoporoza, anksioznost i depresija prisutna je kod blage i umjerene opstrukcije dišnih putova.

Indikacije za plućnu rehabilitaciju temelje se, ne na težini fiziološkog oštećenja pluća nego na perzistentnosti simptoma, invalidnosti i stupnju hendikepa. Uspješni program rehabilitacije identificira i razlikuje stadij bolesti (tj. oštećenje, invalidnost, hendikep) kako bi se utvrdile dopunske strategije kako bi se osoba s kroničnim oštećenjem dišnog sustava vratila u najveću moguću fizičku, mentalnu, društvenu i gospodarsku neovisnost.

 

Kontraindikacije za plućnu rehabilitaciju

Kontraindikacije za plućnu rehabilitaciju su rijetke, ali uključuju stanja koji bi bolesnika stavila u povećani rizik tijekom vježbanja (npr. nekontrolirana srčana bolest) ili predstavljali prepreke sudjelovanju (npr. teški artritis, neurološka oštećenja, kognitivni ili psihosocijalni poremećaji).

 

Osnove ispravnog disanja

Jako je bitno da bolesnici na početku savladaju pravilne tehnike disanja, npr.- dijafragmalno disanje potrebno je naučiti u stojećem položaju jer će to biti osnova za ispravno disanje u opterećenju (hodanje, uspinjanje stepenicama ili uzbrdicom).

Treniranje skeletnih mišića je najučinkovitije ako su mišići preopterećeni tj. Moraju postići odgovarajući intenzitet i trajanje za postizanje učinka. Provodi se na najmanje 60% od maksimalnog predviđenog spiroergometrijskog opterećenja. I slabiji intenzitet vježbanja pokazao je korist. Nordijsko hodanje je izvedivo, jednostavno i učinkovito u provođenju vježbanja, značajno produljuje hodnu prugu (6MWT).

Provođenje inspiratornog mišićnog treninga (IMT) značajno povećava tolerancije napora, kvalitete života te smanjenje zaduhe. IMT dovodi do značajnog poboljšanja maksimalne inspiratorne snage mišića i izdržljivosti mišića, produljenja dužine hodne pruge i poboljšanja kvalitete života. Kad se IMT pridoda općem programu vježbanja poboljšava se maksimalni inspiratorni tlak (PI Max), dok se funkcionalni kapacitet vježbanja povećava kod bolesnika s inspiratornom slabosti mišića (PI max <60 cmH2O).

Depresija i anksioznost najčešća su dva komorbiditeta i smatra se da gotovo 40% bolesnika s KOPB-om pati od depresije, a gotovo 30% ima i prateći anksiozni poremećaj. Simptomi anksioznosti i depresije su dominantni kod pojedinaca koji su upućeni na plućnu rehabilitaciju te mogu direktno utjecati na ishod rehabilitacije. Plućna rehabilitacija omogućuje savjetovanje ili grupnu podršku koja može ublažiti ove simptome. Psihološke terapije su namjerne interpersonalne interakcije u kojima trenirani stručnjaci nastoje primjenom specifičnih metoda i tehnika pomoći bolesnicima povećati kvalitetu života.

Program plućne rehabilitacije sastoji se od kontroliranog, personaliziranog vježbanja - povećanja tjelesne aktivnosti, promicanja zdravog ponašanja - promjene životnih navika, edukacije, psihološke podrške (poboljšanje samodjelotvornosti i pružanja strategija sučeljavanja s kroničnom bolesti). Bolesnik treba i nakon završenog programa nastaviti vježbati i promijeniti i životne navike, povećati fizičku aktivnost, a sve u svrhu što bolje kvalitete života.

Komentari (0)
Vaše mišljenje nam je važno.

Vaš email neće biti objavljen i koristit će se samo u svrhu odgovaranja na Vaš komentar.
Nema komentara.
Newsletter
Ne propustite naše posebne pogodnosti, akcije i uštede. Pretplatite se na naš newsletter i ostvarite 10% popusta.

Newsletterom vam šaljemo:

  • Posebne pogodnosti
  • Akcije i uštede
  • Najnovije obavijesti
  • Savjete stručnjaka
Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti .

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

 

Postavke o kolačićima možete urediti i/ili ažurirati ili obrisati prilikom svakog posjeta našoj stranici. O svemu više pročitajte u Pravilima o korištenju kolačića.

Google maps
Facebook messenger (like page)
Live chat
Sendgrid

Google tag manager
Google analytics
Google ecommerce
Facebook pixel
Midas pixel