Pobijedite umor uzrokovan stresom

Psihološke, socijalne i ekonomske poteškoće u kriznim situacijama, u kojima su ljudi zabrinuti za svoje zdravlje, posao i budućnost, uzrokuju stres, koji iscrpljuje organizam i jedna od najočitijih posljedica njegovom dužem izlaganju je upravo umor. Stručnjaci to nazivaju tzv. kriznim umorom (eng. crisis fatigue). Dugotrajna izloženost intenzivnim osjećajima kao što su strah, tuga, zbunjenost ili ljutnja s vremenom ljude čini emocionalno iscrpljene ili umorne. Umor može sustići čak i one koji ne shvaćaju da su pod stresom i smatraju da im život koliko-toliko normalno teče.
Osim samog osjećaja umora, koji je često dodatno uzrokovan lošim snom ili nesanicom, simptomi kriznog umora mogu biti i promjene u prehrani (gubitak apetita ili pretjeran apetit), anksioznost, nemir, nedostatak koncentracije, gubitak motivacije, razdražljivost i nagle promjene raspoloženja.

Posljedice

Socijalna izolacija, strah za svoje zdravlje ili zdravlje bližnjih bilo zbog pandemije ili problemi uzrokovani gubitkom posla i prihoda mogu značajno narušiti mentalno zdravlje. Kratkotrajno, biološki odgovor na stres može nas kratkotrajno zaštititi od izazovnih situacija ili kriza. Međutim, kad stres postane kroničan odnosno traje nekoliko tjedana ili mjeseci, on ima štetan utjecaj te može dovesti do umora.

Kako si pomoći?

Srećom, postoje načini kako si sami možemo pomoći i tako umanjiti negativne utjecaje dugotrajnih intenzivnih osjećaja koji nas proganjaju, svjesno ili nesvjesno, uzrokujući osjećaj umora. Važno je da pokušate učiniti što više za sebe i svoj unutarnji mir jer time štite svoje zdravlje i kvalitetu života. Evo preporuka:

4 stupa blagostanja

Vodite brigu o četiri stupa fizičkog blagostanja: prehrani, spavanju, tjelovježbi i opuštanju. Primjerice, zamijenite bijelu rižu i tjesteninu onom od integralnih žitarica. Ciljajte na pet obroka voća i povrća dnevno te izbjegavajte šećer. Povećajte unos vitamina B (B1, B3, B6 i B12 pozitivno djeluju na rad mozga i smanjuju iscrpljenost).
Prakticirajte tjelovježbu barem 30 minuta dnevno, a da to nije spremanje stana ili kuće… Primjerice, šetnja ili pilates napravit će čuda za vaš um.
Pobrinite se da svaku noć spavate 7 do 9 sati. Dobar san pomaže smanjiti stres te povećava koncentraciju i emocionalnu otpornost. Savjet: maknite sve elektroničke uređaje od sebe sat vremena prije spavanja. Svjetlost ekrana može poremetiti vaš unutarnji sat.
Mentalno opuštanje može umanjiti stres i anksioznost te povećati energiju i fokus. Pokušajte svakodnevno od 10 do 20 minuta svjesno duboko disati, idealno uz boravak u prirodi. Tehnike dubokog disanja, vizualizacija i meditacija su odlične metode opuštanja.

Ostanite u kontaktu

Ostanite povezani s prijateljima, članovima obitelji te društvom općenito. Ukoliko ste fizički distancirani ili u samoizloaciji, koristite blagodati moderne tehnologije kako biste s njima razgovarali putem online chatova ili video poziva.

Držite se rutine

Pokušajte se držati svoje rutine. To će vam pomoći da zadržite osjećaj da vam je život koliko toliko normalan.

Poklonite više pažnje djeci

Imate li djecu, posvetite im dovoljno vremena, poigrajte se češće s njima i poslušajte ih dok vam govore, jer i djeca, iako to možda ne pokazuju, mogu doživljavati stres zbog izvanrednih okolnosti.

Ograničite izlaganje medijima

Važno je biti educiran i informiran, no ne pretjerujte s iščitavanjem niza vijesti i portala svaki čas. Odredite si vrijeme svaki dan kada ćete saznati nove vijesti, a ostatak dana pokušajte se ne opterećivati s time.

Volite i budite zahvalni

Pokušajte zamijeniti osjećaje ljutnje i straha od budućnosti s iskrenim osjećajima zahvalnosti i ljubavi te fokusom na sadašnji trenutak. U reduciranju osjećaja straha, anksioznosti te umora uzrokovanog stresom, uvijek će vam pomoći koncentriranje na pozitivne stvari u životu i osjećanje pozitivnih osjećaja.

Radite stvari koje volite

Posvetite se više aktivnostima koje volite, kao što su primjerice slikanje, ribolov, vrtlarstvo… To će vam pomoći da se bolje osjećate i odmaknuti vas od briga oko budućnosti ili stalnog bombardiranja i razmišljanja o lošim vijestima.

Nabavite kućnog ljubimca

Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju kućnog ljubimca, bez obzira je li to pas, mačka, hrčak ili nešto drugo, lakše se nose sa stresom i imaju manji rizik od visokog krvnog tlaka, jači imunitet i bolje raspoloženje.

Potražite stručnu pomoć

Ukoliko je potrebno, i sve vam ovo ne pomaže, svakako zatražite pomoć od stručne osobe za mentalno zdravlje. Isto tako, jak umor može biti posljedica i nekih stanja ili bolesti, pa se svakako obratiti svom liječniku kako biste provjerili svoje zdravlje.