Kategorije proizvoda
01 2222 000
0 kom
Početna Novosti Stvari koje nikad ne govorite u svađi

Stvari koje nikad ne govorite u svađi

Rasprave odnosno svađe su škakljiva stvar. Bez njih se ponekad ne možemo izboriti za sebe, međutim, već i mala svađa može napraviti veliku, čak i nepopravljivu štetu. Stoga, treba biti mudar i znati što NIKADA ne smijete govoriti ni u jednoj svađi, bez obzira na sve.

 

Prepirku je ponekad nemoguće izbjeći, bez obzira radi li se o partnerima, prijateljima, članovima obitelji ili kolegama na radnom mjestu. Nije ni čudo, jer različiti stavovi i interesi logično dolaze u sukob, a svatko se nastoji izboriti za ono što smatra da je najbolje i obraniti svoje teze i svoju istinu. Ako su pritom u igri i pojačani osjećaji, obje strane imat će sve manje volje za raspravu pristojnog tona i s osmijehom na licu. Pritom, s porastom adrenalina, može se dogoditi da počnete gubiti kontrolu nad onime što govorite, čije posljedice mogu biti i misli: „Da sam barem pregrizao/la jezik“. 

Zato, budite svjesni granica koje nikad ne smijete prijeći. U protivnom, i vi i vaš sugovornik/ica si možete zadati rane koje će teško zacijeliti i još će više zaoštriti vaš odnos. Imate li zdravo samopouzdanje i možete razumjeti vlastite i tuđe osjećaje, vjerojatno nećete nikad ni prijeći ove granice. No, ponekad se čak i uz najveće samopouzdanje osoba može osjetiti toliko napadnuta da može reći i nešto zbog čega će zažaliti.

Prilikom rasprava odnosno svađa ne možemo se ponašati kao roboti, jer to nismo, međutim
ne prepuštajte se žaru trenutka. Određene fraze, baš kao i kolutanje očima, mrmljanje ili ignoriranje, sugovornika prilikom rasprave mogu još jače „ražestiti“. Psiholozi savjetuju da izbjegavate ove fraze dok se raspravljate s bilo kime:

„Ti nikad… / Ti uvijek…“
Ovakve sve-ili-ništa fraze su tipična pretjerivanja i koriste se kao pokazivanje emocionalne reakcije. Izjave koje se pritom izjavljuju su međutim najčešće netočne (primjerice: „Nikad me ne slušaš!“, „Nikad mi nisi pomogla ni u čemu!“ ili „Nikad ne prihvaćaš moje prijedloge!“) i mogu vašeg sugovornika potaknuti na obranu odnosno protunapad. Rezultat toga bit će taj da će vašem sugovorniku vjerojatno promaknuti prava poruka koju mu želite reći i koncentrirat će se na to da vam dokaže da niste u pravu, što će vas dovesti u začarani krug koji nigdje ne vodi. 
Umjesto toga budite određeni i objektivni oko toga što vas muči, govorite rečenice u prvom, a ne u drugom licu jednine, primjerice: „Imam osjećaj da se u zadnje vrijeme premalo viđamo“ umjesto „Ti nikad nemaš vremena naći se sa mnom!“) i držite se činjenica. 

„Ponašaš se baš kao tvoja mama/brat/prijateljica…“ (bilo tko)
Ovom rečenicom zapravo odbacujete sve o čemu ste htjeli raspraviti i prelazite na procjenu osobnosti/karaktera sugovornika. Ta strategija zvuči poput: „Kad više nemam argumenata, prelazim na niske udarce“. Možda se i vi ponašate kao vaša majka, ali to nije važno u raspravi i konstatiranje nečijih karakteristika u takvoj situaciji ne pridonosi ničemu osim pokazivanju da želite napasti sugovornika i povrijediti ga. 

„Razgovarat ćemo kad se smiriš.“
Ovo uopće nije racionalna izjava. Na taj način ukazujete na emocionalnu povrijeđenost sugovornika, umjesto da zatražite stanku. Kad se rasprava zahukta, podignu se razine hormona stresa kortizola i adrenalina, pa je korisno napraviti pauzu od oko 20 minuta (dok se razina tih hormona ne snizi). Stoga, radije osvijestite da ste oboje pod pritiskom hormona i zatražite pauzu. Možete reći nešto poput ovog: „Previše smo uznemireni, znam da ja jesam. Hajdemo se odvojiti na 20-ak minuta i nakon toga razgovarati“.

 „Dosta mi je! S nama je gotovo!“
Riječi jesu važne. Zato, izbjegavajte govoriti stvari zbog kojih biste kasnije mogli zažaliti. Prijetnje da ćete prekinuti s nekim kontakt ili komunikaciju, a posebno ako je u pitanju partner/ica je najgore što možete napraviti, posebno ako to zaista ne mislite, jer ćete tako povrijediti osobu i izgubiti njezino povjerenje. Jedno je zatražiti stanku dok se ne ohladite, a sasvim drugo odjednom sugovorniku izjaviti rečenice koje zapravo znače „Više te ne volim i ostavljam te“. Ujed od takvih riječi ostavlja rane koje teško zacjeljuju. 
Umjesto vike i izjava koje se smiju govoriti jedino kad ste hladne glave i sigurni da to želite, uzmite si vremena sa se smirite, fokusirate i povratite unutarnji mir. Dogovorite se za nastavak rasprave u određeno vrijeme. 

„Ti si takav XXXXXX“
Nema ničeg konstruktivnog u kreiranju pogrdnih naziva ili korištenju psovki. Takav način vrijeđanja obično se koristi kad se želi iskazati bijes i učiniti da se druga osoba loše osjeća, no neće dovesti do nikakvog rješenja sukoba. Naprotiv, može dovesti do uzvraćanja napada, donijeti štetu vašem odnosu sa sugovornikom i usaditi vam osjećaj krivnje. 
Umjesto da napadate tako sugovornika, pokušajte se koncentrirati baš na određenu situaciju ili to kako ste se osjećali zbog nekog postupka sugovornika i govoriti o tome.

„Nemoj raditi slona od buhe.“  
Ovakvom smicalicom ukazujete da se vaš sugovornik uzrujao, a za to nema nikakve temelje. U većini slučajeva, to će samo dodati ulje na vatru, jer kad je netko uzrujan, on želi da ga se sasluša i razumije, a ne da mu se kaže da pretjeruje ili izvodi scene. Radije pitajte sugovornika: „Zašto te to toliko uzrujalo?“

„Oh, ne opet!“
Sve čime ukazujte da stav ili reakcija vašeg sugovornika nisu u redu i da on nema pravo na to, kao što su: „Smiri se, pretjeruješ“, „To je smiješno“, „Oh, ne opet!“ ili „Ponašaš se kao luđak/inja“ zapravo vašem sugovorniku govori: „S tobom nešto nije u redu, ne zanima me što mi imaš za reći i ne želim te slušati, o tome razgovarati s tobom niti se mijenjati“. Naravno, svađe mogu biti stresne i možda na taj način želite spriječiti jednu, međutim na ovaj način samo ćete potpiriti vatru i uzrokovati još veću svađu. 
Umjesto toga, pokažite interes i saslušajte sugovornika. Dapače, potaknite ga da govori riječima: „Reci mi kako si se osjećao/la i zašto si uzrujan/a. Želim te shvatiti. Želim da to zajedno riješimo“. 

I, nikad ne zaboravite da ne smijete:

Ciljano povrijediti sugovornika
Govoriti drugima tijekom rasprave baš ono što znate da ih najviše smeta i da im je slaba točka, što će ih posebno povrijediti, je nisko i nepravedno. To je zapravo znak da se osjećate toliko stjerano u kut i ugroženo da više ne znate kako si pomoći poštenim sredstvima. 

Ostaviti sugovornika usred svađe
Može se učiniti smislenim prekinuti raspravu jer jednostavno ne možete dalje. Ali to trebate sugovorniku reći! Jednostavno otići i ostaviti sugovornika s njegovim osjećajima i neriješenim konfliktima je kukavički i pokazuje nepoštivanje drugoga. Samouvjerene osobe to nikada ne rade.

Kopati po starim ranama
Usred rasprave odjednom tražite sličnosti s nekom svađom iz prošlosti, koja je već zaključena? To je gotovo uvijek nagovještaj da stara svađa da za bar jednu od sukobljenih strana nije nikad zaista razriješena. 

Imati isključiv cilj – pobjedu
Neka vam ne bude glavno da na koncu „pobijedite“ odnosno dokažete da ste u pravu. Svrha svađe trebala bi biti razmjena ideja oko rješenja sukoba ili pronalaska kompromisa, a ne pobjeda. Ljudi s niskim samopoštovanjem u izvolijevanju pobjede u svađi vide mogućnost za skrivanje svojih mana.

Biti nasilan
Napokon, naravno, totalni gubitak kontrole koji uključuje prijetnju govorom tijela ili čak nasrtanje na sugovornika tijekom svađe je problematično ponašanje koje zahtijeva stručnu psihološku pomoć. 


 

Komentari (0)
Vaše mišljenje nam je važno.

Vaš email neće biti objavljen i koristit će se samo u svrhu odgovaranja na Vaš komentar.
Nema komentara.
Newsletter
Ne propustite naše posebne pogodnosti, akcije i uštede. Pretplatite se na naš newsletter i ostvarite 10% popusta.

Newsletterom vam šaljemo:

  • Posebne pogodnosti
  • Akcije i uštede
  • Najnovije obavijesti
  • Savjete stručnjaka