Kategorije proizvoda
01 2222 000
0 kom
Početna Novosti Znate li zašto je veljača poznata i kao crveni mjesec?

Znate li zašto je veljača poznata i kao crveni mjesec?

Veljača, poznata kao prevrtljivi vremenski mjesec, najkraći mjesec u godini, jedini mjesec ženskog roda te mjesec zaljubljenih zbog Valentinova... Veljača je poznata kao crveni mjesec zbog još jednog razloga - bolesti srca.

26. veljača 2020.

Stoga je ona ujedno i mjesec u kojem je posebno podignuta svijest o tome kako paziti na njega i ne slomiti ga, ne samo figurativno nego i fizički.

Razvoj srčanih bolesti često je povezan s lošim životnim navikama koje povećavaju rizik od sužavanja arterija. Tu su i genetske predispozicije kao i urođene mane. Iako je sveopće mišljenje da od bolesti srca češće pate muškarci, rezultati brojnih istraživanja, posebno onih provedenih u SAD-u, govore o tome da žene nisu pošteđene, naprotiv – bolesti srca vodeći su uzrok smrti i pripadnica nježnijeg spola.

U Hrvatskoj posljednjih desetljeća svaka druga osoba umre od bolesti srca i krvnih žila. Kod žena se bolesti srca češće javljaju nakon 55. godine života, a kod muškaraca nastupaju već nakon 45. godine. Iako žene ne doživljavaju srčani udar češće od muškaraca, ipak, u konačnici, više žena umire od bolesti srca u odnosu na muškarce, posebno onih mlađih od 50 godina. Naime, kod žena je vjerojatnost da će srčani udar biti smrtonosan dvostruko veća.

Upravo zato je važno osvijestiti nužnost ranog dijagnosticiranja simptoma srčanih bolesti kako bi se pravovremeno moglo pristupiti liječenju. Naime, kasno prepoznavanje simptoma razlog je što je stopa smrtnosti od bolesti srca toliko velika.

Bolovi

Bolovi različitog tipa i intenziteta mogu upućivati na probleme sa srcem. Ako srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi, nedostatak kisika i prevelika prisutnost otpadnih produkata mogu izazvati bol nalik na grčeve i osjećaj pritiska u području prsnog koša. Jačina boli i time izazvana nelagoda razlikuju se od osobe do osobe, s tim da neke osobe s nedostatnom opskrbom krvi uopće ne osjećaju bolove, što je stanje poznato pod imenom tiha ili nijema ishemija.

Stiskanje i bol u mišićima prilikom fizičkog napora znak je da je dotok krvi u ostale mišiće nedovoljan. Udisanje ili izdisanje može pojačati ili smanjiti bolove. Treba pripaziti na bol u prsima koja može trajati duže od nekoliko minuta u komadu. Osjećaj se može opisati kao stiskanje, pritisak ili bol. Također se može javiti bol ili nelagoda u gornjem dijelu tijela, uključujući ruke, lijevo rame, leđa, vrat, čeljust ili ispod prsne kosti. Osoba otežano diše i osjeća nedostatak zraka (s ili bez bolova u prsima). Javlja se i znojenje ili " hladan znoj", probavne smetnje, žgaravica, mučnina ili povraćanje, ošamućenost, vrtoglavica ili ekstremna slabost te anksioznost praćena nepravilnim otkucajima srca.

Nedostatak zraka

Čest simptom bolesti srca je dispneja. Nastaje kao posljedica zadržavanja tekućine u zračnim prostorima pluća, što nazivamo edem pluća. Zbog nakupljanja vode u plućima, taj je proces sličan utapanju. U početku se dispneja javlja samo kod bavljenja tjelesnom aktivnosti, a kako se zatajenje srca pogoršava, osjećaj nedostatka zraka javlja se pri sve manjoj aktivnosti dok se konačno ne pojavi i u stanju mirovanja. Uglavnom se javlja pri ležanju, kad se tekućina razlije po plućima, a do olakšanja dolazi smještanjem u sjedeći položaj kad se zbog gravitacije tekućina nakuplja u bazi pluća.

Umor

Smanjena sposobnost srca da opskrbljuje mišiće krvlju prilikom tjelesnih napora uzrokuje osjećaj slabosti i umora. Simptomi su obično jedva primjetni pa ljudi za to okrivljuju godine i kompenziraju osjećaj umora postupnim smanjenjem aktivnosti.

Nesvjestice

Nedovoljan protok krvi zbog poremećaja rada srčanog mišića može uzrokovati malaksalost ili nesvjesticu. Nesvjesticu izaziva neaktivnost mišića nogu koji moraju biti aktivni kako bi se krv vratila u srce, a mogu je uzrokovati i snažne emocije ili bolovi koji aktiviraju dio živčanog sustava. Liječnik mora razlikovati nesvjesticu prouzročenu srčanim bolestima od one uzrokovane epilepsijom, pri čemu je poremećaj rada mozga uzrok gubitka svijesti.

Velike ljetne vrućine također ne pripomažu zdravlju srca zbog naglih promjena ljetnog atmosferskog tlaka. Tada je najvažnije dobro se hidrirati i izbjegavati izlazak van u vrijeme najvećeg sunca.

Također, od prehrambenih proizvoda, nezaobilazna je masna kiselina Omega 3 čiji odgovarajući unos može djelovati protiv zgrušavanja krvi, suženja krvnih žila, visokog tlaka, aritmije srca te imati protuupalni učinak i tako smanjiti rizične faktore za bolesti srca. Izvor omega-3 masnih kiselina najčešće je prehrana bogata plavom ribom (sardina, skuša, tuna, haringa, losos) i morskim plodovima, zatim hladno prešana biljna ulja (poput maslinova, lanenog, bundevinog i drugih ulja), lanene sjemenke, orasi i grah.

Napomena: Članak je isključivo informativnog karaktera te ne zamijenjuje stručan medicinski savijet liječnika. Ukoliko imate bilo kakve tegobe obratite se svome liječniku.

Newsletter
Ne propustite naše posebne pogodnosti, akcije i uštede. Pretplatite se na naš newsletter i ostvarite 10% popusta.

Newsletterom vam šaljemo:

  • Posebne pogodnosti
  • Akcije i uštede
  • Najnovije obavijesti
  • Savjete stručnjaka
Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti .

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

 

Postavke o kolačićima možete urediti i/ili ažurirati ili obrisati prilikom svakog posjeta našoj stranici. O svemu više pročitajte u Pravilima o korištenju kolačića.

Google maps
Facebook messenger (like page)
Live chat
Sendgrid

Google tag manager
Google analytics
Google ecommerce
Facebook pixel