Nazovite nas: +385 1 6542 855
Odgođena mišićna bol ili “muskulfiber”

Odgođena mišićna bol ili “muskulfiber”

U tijelu postoji više od 600 različitih mišića koji čine otprilike polovicu težine ljudskoga tijela, s time da skeletni mišići čine oko 40%. Odgođena mišićna bol (engl. delayed onset muscle soreness, DOMS) je sindrom koji je prvi puta opisan prije više od 100 godina, a javlja se najčešće nakon pojačane tjelesne aktivnosti, pri uvođenju nove tjelesne aktivnosti, ali i nakon pretjeranog pasivnog istezanja mišića. Simptomi mogu varirati od blage osjetljivosti mišića na dodir, do čak onesposobljavajuće boli. Javljaju se obično 24h nakon pojačane tjelesne aktivnosti, najintenzivniji su nakon 24-72h, a obično prolaze u razdoblju od 5 do 7 dana.

 

Kako nastaje DOMS ?

U skeletnim mišićima postoje tri vrste mišićne kontrakcije: izometrična (dužina mišića se ne mijenja, nema pokreta), koncentrična (mišić se skraćuje) – primjerice dizanje predmeta protiv sile teže, dizanje iz čučnja,  i ekscentrična (mišić se produžuje uz održavanje napetosti) – događa se u svakom pokretu u smjeru sile teže, primjerice spuštanje u čučanj, hod nizbrdo ili niz stepenice, spuštanje predmeta. DOMS se u prvom redu povezuje s vježbama koje obuhvaćaju mnogo ekscentričnih kontrakcija, jer se kod te vrste kontrakcije stvara veća napetost i mišićnih i vezivnih vlakana.

Sama patofiziologija DOMS-a još uvijek nije do kraja razjašnjena te postoji nekoliko teorija. Teorija o laktičnoj kiselini pretpostavlja da se laktična kiselina nastavlja stvarati i nakon prestanka tjelesne aktivnosti, a njeno nakupljanje u mišiću djeluje kao štetni poticaj. No ovu teoriju djelomično pobijaju istraživanja koja prikazuju kako se laktična kiselina prestaje stvarati u roku od jednog sata nakon prestanka aktivnosti te da je njeno nakupljanje uzrok samo akutnog zamora i boli u mišićima. Teorija mišićnog spazma pretpostavlja da radi lokaliziranog spazma u mišiću dolazi do kompresije malih krvnih žila, zbog čega dolazi do smanjene opskrbe mišića kisikom te se nakupljaju štetne tvari koje izazivaju bol. Teorija oštećenja vezivnog tkiva pretpostavlja da dolazi do mikrooštećenja u tanjim i osjetljivijim tzv. brzim vlaknima zbog prekomjernog naprezanja vezivnog tkiva koje čini mišićnu ovojnicu. Teorija oštećenja mišića temelji se na mikroskopskom dokazu oštećenja mišićnih vlakana nakon ekscentrične kontrakcije. Teorija upale govori da nakon intenzivne aktivnosti u mišiću dolazi do stvaranja edema i nakupljanja tvari koje potiču upalu. Teorija efluksa enzima se temelji na tome da zbog oštećenja mišićne membrane dolazi do nakupljanja kalcija i posljedično stvaranja tvari koje potiču upalu. U konačnici, najvjerojatnije se radi o kombinaciji ovih teorija. Niz događaja koji dovode do mišićne boli vjerojatno započinje djelovanjem jakih vučnih sila pri intenzivnoj, pretežno ekscentričnoj mišićnoj kontrakciji, koje uzrokuje oštećenje mišićnih stanica i vezivnog tkiva, lučenjem enzima zbog oštećenja mišićne membrane, a sve je praćeno akutnim upalnih odgovorom i stvaranjem edema. Zajednički nazivnik svih ovih teorija je povećano stvaranje slobodnih radikala i reaktivnih oblika kisika.

 

Klinička slika

Glavni simptom DOMS-a je mišićna bol, s time da se u početku bol obično javlja na mišićno-tetivnom spoju, a kasnije širi duž cijelog mišića. Javlja se bolna napetost, a mišići mogu biti i tvrdi i osjetljivi na dodir. Također se može javiti smanjenje opsega pokreta i produženi gubitak mišićne snage, koji prema istraživanjima obično traje 24h, ali može trajati i čak do 2 tjedna.

 

Kako prevenirati DOMS i kako ubrzati oporavak?

Prvi korak u prevenciji pojave DOMS-a je kondicioniranje mišića na ekscentrične kontrakcije. Preporuča se raditi vježbe niskog intenziteta i to za različite mišićne skupine. Povećanje tzv. aerobnog kapaciteta s druge strane nema zaštitni učinak na razvoj DOMS-a. U oporavku DOMS-a u praksi se danas koriste različite tehnike, no za veoma malen broj njih zapravo postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti.

Neke od tehnika koje su se pokazale učinkovitima su: uranjanje u hladnu vodu temperature 11-15°C, tokom 11-15 minuta nakon treninga, kompresivna terapija nakon treninga, masaža nakon treninga, trening niskog intenziteta – daje samo kratkotrajni analgetski efekt, „foam rolling“ – analgetski efekt. Za učinak ostalih tehnika poput krioterapije cijelog tijela (hladnim zrakom), toplinske terapije, istezanja, vibracijske terapije, primjene terapijskog ultrazvuka, terapije udarnim valom, elektrostimulacije, flossinga ili akupunkture prema dostupnim istraživanjima rezultati su oprečni i inkonzistentni. Također, niti za jedan dodatak prehrani ne postoji dovoljno jakih dokaza o učinkovitosti kod DOMS-a. Što se tiče lijekova, preporuča se što poštednija uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova.

 

Kada potražiti savjet liječnika?

Pojava mišićnog umora i mišićne boli je česta nakon intenzivnijih fizičkih aktivnosti te najčešće prolazi brzo i bez posljedica. No, bitno je, posebice kod profesionalnih sportaša, da se proces oporavka provodi pod stručnim nadzorom, obzirom da je u različitim fazama DOMS-a indicirana primjena različitih tehnika oporavka te je uvijek potrebno razlučiti radi li se samo o DOMS-u ili postoji li neko ozbiljnije oštećenje mišića. Također je važan postupan povratak sportskim aktivnostima, jer se zbog bolnosti pojedinih mišićnih skupina nerazmjerno opterećuju ligamenti i tetive što može dovesti do daljnjih ozljeda. Bolni mišići u sklopu mišićnog umora su vrlo česta pojava, no ponekad mogu prikrivati i mnogo ozbiljniju patologiju. Ukoliko osoba primijeti da se uz navedene simptome javlja i tamna boja urina, potrebno se obratiti liječniku kako bi se obavio pregled i obavila daljnja dijagnostička obrada.

 

 

Literatura:
  1. Bas Van Hooren, Jonathan M. Peake. Do We Need a Cool-Down After Exercise? A Narrative Review. Sports Med. 2018;48(7):1575-1595.
  2. Bilić E, Hančević M, Delimar V, Sitaš B. Bol u mišićima i njezin značaj u kliničkom radu. U: Bilić E., ur. Dijagnostika i liječenje miopatija. Zagreb: Medicinska naklada; 2018, str. 59-90.
  3. Jagoda Ravlić-Gulan, Tea Schnurrer-Luke Vrbanić , Vladimir Boschi , Matjaž Vogrin Patogenteski mehanizam sindroma zakašnjele imšićne boli. Medicina. 2007;43:179-187
  4. Jonathan M. Peake,Oliver Neubauer,Paul A. Della Gatta,Kazunori Nosaka. Muscle damage and inflammation during recovery from exercise. J Appl Physiol. 2017;122: 559–570.
  5. Karoline Cheung,Patria A. Hume, Linda Maxwell. Delayed Onset Muscle Soreness. Treatment Strategies and Performance Factors. Sports Med. 2003;33(2):145-164.
          6.    Nelson N.Delayed onset muscle soreness: is massage effective? J Bodyw Mov Ther. 2013;17(4):475-82.
          7.    Ortiz Rodriguez, B., Carrasco-Legleu, C. E., León Fierro, L. G. de, Candia-Sosa, K. F., Candia-Lujan, R., Najera Longoria, R. J. Nutritional supplements in the treatment and prevention of    delayed  muscle soreness onset: a systematic review.  RETOS – Neuvas Tendencias en Educacion Fisica, Deporte y Recreacion. 2019;35:407-412.
          8.    Pearcey GE, Bradbury-Squires DJ, Kawamoto JE, Drinkwater EJ, Behm DG, Button DC. Foam rolling for delayed-onset muscle soreness and recovery of dynamic performance measures. J Athl Train. 2015 Jan;50(1):5-13.
  1. Ranchordas MK,Rogerson D, Soltani H, et al.Antioxidants for preventing and reducing muscle soreness after excercise:a Cochrane systematic review. Br J Sports Med. Epub ahead of print:2018. doi:10.1136/
       10.  Veqar Z, Imtiyaz S. Vibration Therapy in Management of Delayed Onset Muscle Soreness (DOMS). J Clin Diagn Res. 2014 Jun;8(6):LE01-4.
  1. Daniel J. Owens, Craig Twist, James N. Cobley, Glyn Howatson & Graeme L Close. Exercise-induced muscle damage: What is it, what causes it and what are the nutritional solutions?. European Journal of Sport Science. 2018. doi: 10.1080/ .2018.1505957
  2. Guo J, Li L, Gong Y, Zhu R, Xu J, Zou J, Chen X. Massage Alleviates Delayed Onset Muscle Soreness after Strenuous Exercise: A Systematic Review and Meta-Analysis. Front. Physiol. 2017(8):747.
  3. Van Hooren B, Peake JM. Do we need a cool down after excercise? A narrwtive review of the Psychophysiological Effects and the Effects on Performance,Injuries and the Long-Term Adaptive Response. Sports Med (2018) 48:1575–1595.