Nazovite nas: +385 1 6542 855
Sindrom iliotibijalnog traktusa

Sindrom iliotibijalnog traktusa

Sindrom iliotibijalnog traktusa (engl. iliotibial band syndrome, ITBS) pripada u sindrome prenaprezanja koji se javljaju u području koljena. Prvenstveno se susreće u trkača i to posebno rekreativaca. Osim kod trkača, često se javlja i u skijaša, biciklista i nogometaša. Anatomski gledano, iliotibijalni traktus je zadebljanje fascije koja polazi sa srednjeg dijela bočnog grebena i pruža se duž vanjske strane natkoljenice do hvatišta na vanjskom kondilu goljenične kosti.

Zašto nastaje bol?

Točan uzrok nastanka boli kod ITBS još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Ranije se smatralo da bol nastaje uslijed trenja do kojeg dolazi kada iliotibijalni traktus prelazi preko izbočenja na vanjskom kondilu bedrene kosti kod ponavljanih pokreta fleksije i ekstenzije koljena (kao prilikom trčanja). No, novija istraživanja su pokazala kako je položaj iliotibijalnog traktusa ovdje učvršćen pomoću epikondilo-patelarnog ligamenta i patelarnog retinakula, zbog čega prilikom fleksije i ekstenzije koljena zapravo ne dolazi do značajnijeg trenja. Također je opovrgnuto ranije mišljenje kako uslijed trenja u ovom području ispod iliotibijalnog traktusa može nastati sluzna vreća (burza) koja uzrokuje bol.

Biomehanički, iliotibijalni traktus je najnapetiji kada je koljeno flektirano pod kutem od 30° te se ponavljane kretnje koljena oko ovog kuta navode kao jedan od mogućih uzroka ITBS. Upravo se kut od 30° postiže kod većine trkača prilikom kontakta stopala s podlogom (engl. „foot strike“), a kod biciklista tokom pedaliranja pri najnižem položaju pedale (engl. „down-pedal“ position).

Koji su rizični čimbenici?

Anatomski čimbenici:

  • slabost mišića abduktora kuka – dolazi do povećane addukcije kukova (kolokvijalno ikserice) i unutarnje rotacije koljena, zbog čega dolazi do rotacijskog naprezanja distalnog (donjeg) dijela iliotibijalnog traktusa. Najčešće se javlja kod žena i trkača – početnika.
  • varus deformacija koljena (kolokvijalno okserice) ili povećana supinacija gležnja (uvrtanje gležnja prema unutra) – dolazi do povećane napetosti iliotibijalnog traktusa i naprezanja zbog djelovanja angularnih sila. Javlja se najčešće kod profesionalnih trkača.
  • kontraktura mišića iliopsoasa
  • smanjena fleksibilnost mišića potkoljenice (mišića soleusa i gastrocnemiusa)
  • razlika u dužini nogu

Vanjski čimbenici:

  • trčanje uzbrdo ili posebice nizbrdo
  • neravna podloga za trčanje
  • nagla promjena u intenzitetu treninga
  • neadekvatna obuća
  • vježbanje na hladnoći

 

Klinička slika

 

ITBS se tipično očituje kao neoštro lokalizirana, oštra, žareća bol s vanjske strane koljena, iznad zglobne pukotine. Tek se u rjeđim slučajevima bol može proširiti i niže, prema hvatištu iliotibijalnog traktusa za goljeničnu kost.

U početku se javlja blaga bol nakon sportske aktivnosti koja prestaje nakon odmora. Zatim se bol počinje javljati na samom početku aktivnosti, prestaje nakon zagrijavanja te se ponovno javlja nakon završetka aktivnosti. U ovoj fazi dolazi do osnovne greške kod sportaša i rekreativaca, jer se bol, obzirom da je prolazna, obično zanemaruje te se ne traži na vrijeme pomoć liječnika. Daljnjim razvojem dolazi do pojave boli na početku i tokom cijele aktivnosti, a bol se pojačava nakon završetka aktivnosti. Konačno dolazi do toga da bol ometa svakodnevnu normalnu dinamiku hoda.

Klinički pregled

 

Liječnik dijagnozu ITBS postavlja prvenstveno na osnovu anamneze, kojom je bitno isključiti prethodnu traumu i ispitati dinamiku javljanja boli te detaljnog kliničkog pregleda. Klinički pregled vrši se specifičnim provokacijskim testovima kojima se ispituje pojava boli kada se iliotibijalni traktus dovede u dodir s izbočenjem na vanjskom kondilu bedrene kosti (najčešće se koristi Nobleov test). U pojedinim slučajevima se čak može i osjetiti i/ili čuti preskok iliotibijalnog traktusa preko ovog izbočenja prilikom fleksije i ekstenzije koljena. Svakako je nužno kliničkim pregledom u obzir uzeti i druge moguće uzroke boli s vanjske strane koljena te pregledati i susjedne zglobove (kuk i gležanj), pri čemu je osobito bitno ispitati fleksibilnost fleksora kuka i snagu abduktora kuka.

U dijagnostici ITBS slikovne metode koriste se u prvom redu kako bi se isključili drugi uzroci bolova u području koljena. Naime, rentgenska snimka koljena kod ITBS je najčešće uredna. Ultrazvukom se može detektirati zadebljanje iliotibijalnog traktusa u području izbočenja na vanjskom kondilu bedrene kosti. Magnetska rezonanca se radi samo kada je dijagnoza ITBS nejasna, a također se najčešće detektira zadebljanje iliotibijalnog traktusa.

 

Liječenje

 

Liječenje ITBS je u pravilu konzervativno i tek je u iznimnim slučajevima potreban kirurški zahvat. U početnim stadijima ITBS potrebno je smanjiti intenzitet sportske aktivnosti i to posebice one koja uzrokuje bol (primjerice trčanja), dok je u uznapredovalim stadijima potreban potpuni prestanak sportske aktivnosti u trajanju od 3 do 4 tjedna. U tom se razdoblju i dalje može provoditi alternativna sportska aktivnost poput plivanja ili trčanja u dubokoj vodi bez dodirivanja dna kako bi se održala kondicija. Osnova liječenja ITBS su adekvatne pasivne vježbe istezanja iliotibijalnog traktusa.

Akutna faza (unutar prvih tjedan dana od pojave simptoma):

  • prestanak/modifikacija aktivnosti koje provociraju bol
  • primjena leda na bolno područje (10-15 minuta, nekoliko puta dnevno, led se ne smije stavljati direktno na kožu)
  • primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova – oralno i/ili lokalno na bolno područje
  • istezanje iliotibijalnog traktusa
  • ovo liječenje potrebno je provoditi 1-2 tjedna

Subakutna faza (kada simptomi traju duže od tjedan dana pa do nekoliko mjeseci):

  • fizikalna terapija pod stručnim nadzorom kako bi se sportaša/rekreativca educiralo o provođenju individualnih vježbi jačanja i istezanja muskulature
  • istezanje iliotibijalnog traktusa
  • uporaba ortopedskih uložaka kako bi se korigirala razlika u dužini nogu ili djelovalo na drugu specifičnu anatomsku problematiku
  • uporaba steznika za koljeno
  • uporaba „foam rollera“
  • ovo liječenje provodi se nekoliko mjeseci, a kasnije i preventivno

Kronična faza (kada simptomi traju nekoliko mjeseci/godina):

  • injekcije glukokortikoida u bolno područje dolaze u obzir ukoliko i nakon 6-12 tjedana provođenja ranije opisanog liječenja nema poboljšanja
  • tehnike koje se upotrebljavaju kod kroničnih tendinopatija, kao što su mikrotenotomija („dry needling“), lokalne injekcije pripravaka autologne krvi, proloterapija i topikalna primjena nitroglicerina, ipak učinkovitost ovih tehnika je kod ITBS upitna

Povratak sportskim aktivnostima

Postepeni povratak sportskim aktivnostima (pod nadzorom liječnika i trenera) se dozvoljava kada bolovi ne remete uobičajene svakodnevne aktivnosti. Preporuča se krenuti s 50% prijašnjeg intenziteta treninga te još oko 2 tjedna izbjegavati strmine. Potrebno je nastaviti s provođenjem naučenih vježbi, istezanjem iliotibijalnog traktusa nakon treninga, a nakon istezanja primijeniti led lokalno. Intenzitet treninga se može povećati za 10-20% svakih tjedan dana, a ukoliko se javlja bol potrebno je odgoditi povećanje intenziteta treninga za još barem tjedan dana. Za potpun povratak sportskim aktivnostima kod sportaša je potrebno otprilike 6-8 tjedana od početnog poboljšanja simptoma, dok je kod težih slučajeva potrebno i do 3 do 6 mjeseci.

 

 

 

Literatura:

  1. Aderem J, Louw QA. Biomechanical risk factors associated with iliotibial band syndrome in runners: a systematic review. BMC Musculoskelet Disord 2015; 16:356.
  2. Baker RL, Fredericson M. Iliotibial Band Syndrome in Runners: Biomechanical Implications and Exercise Interventions. Phys Med Rehabil Clin N Am 2016; 27:53.
  3. Baker RL, Souza RB, Fredericson M. Iliotibial band syndrome: soft tissue and biomechanical factors in evaluation and treatment. PM R 2011; 3:550.
  4. Baker RL, Souza RB, Rauh MJ, et al. Differences in Knee and Hip Adduction and Hip Muscle Activation in Runners With and Without Iliotibial Band Syndrome. PM R 2018; 10:1032.
  5. Beers A, Ryan M, Kasubuchi Z, et al. Effects of Multi-modal Physiotherapy, Including Hip Abductor Strengthening, in Patients with Iliotibial Band Friction Syndrome. Physiother Can 2008; 60:180.
  6. Brady RJ, Dean JB, Skinner TM, Gross MT. Limb length inequality: clinical implications for assessment and intervention. J Orthop Sports Phys Ther 2003; 33:221.
  7. Brown AM, Zifchock RA, Hillstrom HJ, et al. The effects of fatigue on lower extremity kinematics, kinetics and joint coupling in symptomatic female runners with iliotibial band syndrome. Clin Biomech (Bristol, Avon) 2016; 39:84.
  8. Fairclough J, Hayashi K, Toumi H, et al. Is iliotibial band syndrome really a friction syndrome? J Sci Med Sport 2007; 10:74.
  9. Fairclough J, Hayashi K, Toumi H, et al. The functional anatomy of the iliotibial band during flexion and extension of the knee: implications for understanding iliotibial band syndrome. J Anat 2006; 208:309.
  10. Falvey EC, Clark RA, Franklyn-Miller A, et al. Iliotibial band syndrome: an examination of the evidence behind a number of treatment options. Scand J Med Sci Sports 2010; 20:580.
  11. Farrell KC, Reisinger KD, Tillman MD. Force and repetition in cycling: possible implications for iliotibial band friction syndrome. Knee 2003; 10:103.
  12. Ferber R, Noehren B, Hamill J, Davis IS. Competitive female runners with a history of iliotibial band syndrome demonstrate atypical hip and knee kinematics. J Orthop Sports Phys Ther 2010; 40:52.
  13. Fredericson M, Cookingham CL, Chaudhari AM, et al. Hip abductor weakness in distance runners with iliotibial band syndrome. Clin J Sport Med 2000; 10:169.
  14. Fredericson M, Weir A. Practical management of iliotibial band friction syndrome in runners. Clin J Sport Med 2006; 16:261.
  15. Fredericson M, Wolf C. Iliotibial band syndrome in runners: innovations in treatment. Sports Med 2005; 35:451.
  16. Grau S, Krauss I, Maiwald C, et al. Hip abductor weakness is not the cause for iliotibial band syndrome. Int J Sports Med 2008; 29:579.
  17. Gurney B. Leg length discrepancy. Gait Posture 2002; 15:195.
  18. Hill J, Howatson G, van Someren K, et al. Compression garments and recovery from exercise-induced muscle damage: a meta-analysis. Br J Sports Med 2014; 48:1340.
  19. Jackson J. Iliotibial band syndrome. UpToDate. Post, TW (Ed), UpToDate, Waltham, MA. 2019. UpToDate Inc. https://www.uptodate.com/contents/iliotibial-band-syndrome
  20. Jelsing EJ, Finnoff J, Levy B, Smith J. The prevalence of fluid associated with the iliotibial band in asymptomatic recreational runners: an ultrasonographic study. PM R 2013; 5:563.
  21. Jelsing EJ, Finnoff JT, Cheville AL, et al. Sonographic evaluation of the iliotibial band at the lateral femoral epicondyle: does the iliotibial band move? J Ultrasound Med 2013; 32:1199.
  22. Jenkins J, Beazell J. Flexibility for runners. Clin Sports Med 2010; 29:365.
  23. Louw M, Deary C. The biomechanical variables involved in the aetiology of iliotibial band syndrome in distance runners – A systematic review of the literature. Phys Ther Sport 2014; 15:64.
  24. MacMahon JM, Chaudhari AM, Andriacchi TP. Biomechanical injury predictors for marathon runners: striding towards iliotibial band syndrome injury prevention. ISBS-Conference Proceedings Archive 2000, Vol. 1, No. 1. https://ojs.ub.uni-konstanz.de/cpa/article/view/2485
  25. McCaw ST, Bates BT. Biomechanical implications of mild leg length inequality. Br J Sports Med 1991; 25:10.
  26. Messier SP, Edwards DG, Martin DF, et al. Etiology of iliotibial band friction syndrome in distance runners. Med Sci Sports Exerc 1995; 27:951.
  27. Miller RH, Lowry JL, Meardon SA, Gillette JC. Lower extremity mechanics of iliotibial band syndrome during an exhaustive run. Gait Posture 2007; 26:407.
  28. Mucha MD, Caldwell W, Schlueter EL, et al. Hip abductor strength and lower extremity running related injury in distance runners: A systematic review. J Sci Med Sport 2017; 20:349.
  29. Muhle C, Ahn JM, Yeh L, et al. Iliotibial band friction syndrome: MR imaging findings in 16 patients and MR arthrographic study of six cadaveric knees. Radiology 1999; 212:103.
  30. Noble CA. Iliotibial band friction syndrome in runners. Am J Sports Med 1980; 8:232.
  31. Noble CA. The treatment of iliotibial band friction syndrome. Br J Sports Med 1979; 13:51.
  32. Noehren B, Davis I, Hamill J. ASB clinical biomechanics award winner 2006 prospective study of the biomechanical factors associated with iliotibial band syndrome. Clin Biomech (Bristol, Avon) 2007; 22:951.
  33. Noehren B, Schmitz A, Hempel R, et al. Assessment of strength, flexibility, and running mechanics in men with iliotibial band syndrome. J Orthop Sports Phys Ther 2014; 44:217.
  34. Orava S. Iliotibial tract friction syndrome in athletes–an uncommon exertion syndrome on the lateral side of the knee. Br J Sports Med 1978; 12:69.
  35. Orchard JW, Fricker PA, Abud AT, Mason BR. Biomechanics of iliotibial band friction syndrome in runners. Am J Sports Med 1996; 24:375.
  36. Pećina M, Bojanić I, Miroslav H. Sindromi prenaprezanja u području koljena. Arh Hig Rada Toksikol. 2001;52:429-39
  37. Pećina M. Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje. Zagreb: Globus nakladni zavod
  38. Pinshaw R, Atlas V, Noakes TD. The nature and response to therapy of 196 consecutive injuries seen at a runners’ clinic. S Afr Med J 1984; 65:291.
  39. Renne JW. The iliotibial band friction syndrome. J Bone Joint Surg Am 1975; 57:1110.
  40. Schwellnus MP, Theunissen L, Noakes TD, Reinach SG. Anti-inflammatory and combined anti-inflammatory/analgesic medication in the early management of iliotibial band friction syndrome. A clinical trial. S Afr Med J 1991; 79:602.
  41. Staff PH, Nilsson S. Tendoperiostitis in the lateral femoral condyle in long-distance runners. Br J Sports Med 1980; 14:38.
  42. Stickley CD, Presuto MM, Radzak KN, et al. Dynamic Varus and the Development of Iliotibial Band Syndrome. J Athl Train 2018; 53:128.
  43. Strauss EJ, Kim S, Calcei JG, Park D. Iliotibial band syndrome: evaluation and management. J Am Acad Orthop Surg 2011; 19:728.
  44. Taunton JE, Ryan MB, Clement DB, et al. A retrospective case-control analysis of 2002 running injuries. Br J Sports Med 2002; 36:95.