Nazovite nas: +385 1 6542 855
Svjetski dan plesa – 29. travnja

Svjetski dan plesa – 29. travnja

Mnoge plesne pokrete popularizirali su slavni plesni učitelji, glazba ili filmovi, kao što su primjerice Moonwalk ili Thriller Michaela Jacksona, The Robot iz filma Quentina Tarantina Pulp Fiction, Y.M.C.A Village Peoplea i mnogi drugi. No, znate li tko je Jean-Georges Noverre, obzirom da se prema njegovom rođendanu 29. travnja diljem svijeta slavi Svjetski dan plesa?

 

Jean-Georges Noverre, rođen 29. travnja 1727. godine u Parizu, bio je francuski, ali i svjetski poznati baletni plesač, koreograf i baletni teoretičar (planovi njegova oca da ga pretvori u vojnika nisu uspjeli). Zbog ozlijede morao je odustati od plesne karijere te je nastavio raditi kao koreograf. Zbog radikalnih reformi opisanih u Pismima o plesu i baletu 1760. godine, u kojima je odbacio dotadašnju ulogu plesa kao zabave u operi i balet vidio kao moguću istinsku dramu sa sadržajem i osjećajima, Noverre se smatra najznačajnijim imenom u baletnoj povijesti. Obilježavanje Svjetskog dana plesa na dan njegovog rođendana, UNESCO je odredio s ciljem da se podsjetimo plesa kao umjetničkog oblika izražavanja i uživamo u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke.

 

Kako je nastao ples?

 

Još od davnih početaka ljudske civilizacije, ples je predstavljao sredstvo socijalne interakcije, izražavanja, neverbalne komunikacije te bio važan dio različitih vjerskih i ceremonijalnih rituala. Od kad je prvi put zabilježen, prije otprilike 9 tisuća godina, razvio se u mnogobrojne stilove koji se danas prakticiraju diljem svijeta.

 

Stari Egipćani, Grci i Rimljani su plesom slavili svoje bogove, zabavljali visoku klasu te slavili na raznim ceremonijama. No, kad je u pitanju ples zbog religioznih razloga, u tome svakako predvodi hinduizam.

 

Moderni balet počeo se razvijati u 15. stoljeću u Italiji. Porast tehnologije, trgovine i bogatstva kojeg je donijelo doba renesanse brzo se proširilo cijelom Europom. Najveće inovacije u glazbi, plesnim stilovima i prihvaćanju plesa kao važnog društvenog aspekta i zdravstvenog dobročinitelja dogodilo se za vrijeme vladavine engleske kraljice Elizabete (od 1533. do 1603. godine). Za to vrijeme, mnogi europski plesni majstori dolazili su u Englesku kako bi stvorili nove plesne pokrete za dvor i plemstvo. Tada su intenzivno započeli i plesne instrukcije, a tada najpoznatiji plesni stilovi bili su galliard, almain, volt, govote i balet. Profesionalni ples započeo je upravo s pojavom baleta u 17. stoljeću. Od trenutka kad je utemeljena prva profesionalna baletna škola, po naredbi francuskog kralja Luja XIV. 1661. godine, balet i drugi plesovi postali su fokus mnogih generacija plesnih učitelja. Balet je tako tijekom stoljeća prošao nekoliko faza razvoja, od klasičnog preko neoklasičnog do suvremenog baleta.

 

Sa svakim sljedećim stoljećem, razvijali su se novi stilovi glazbe i plesa. Jedan od najpoznatijih plesova koji se razvio u 17. stoljeću bio je valcer, populariziran glazbom Johanna Starussa II. Veliko oduševljenje osvojila je i polka krajem 19. stoljeća. Razvojem suvremenih plesova početkom 20. stoljeća plesni profesionalci pokazali su još više posvećenosti i vještina, tjerajući svoja tijela do krajnjih granica mogućnosti i testirajući ograničenja ljudskog oblika i ekspresije.

Mnogi moderni plesni stilovi koje danas poznajemo nastali su između 1920 i 1970-ih godina. Američki plesni stilovi charleston i step postali su svjetski fenomen, a ubrzo su u plesne dvorane stigli i afričko-američka i latino-američka glazba i ples. Danas su među najpoznatijim plesnim stilovima valcer, polka, samba, rumba, mambo, tango, swing, salsa, flamenco i mnogi drugi.

 

Zdravstvene koristi plesa

 

Bavljenje plesom donosi mnoge koristi našem metabolizmu i zdravlju. Kao i svaka vrsta tjelovježbe, tako i ples pomaže u očuvanju kardiovaskularnog sustava, povećanju ravnoteže te u regulaciji tjelesne težine. No, kod plesa možemo istaknuti i sljedeće:

 

– Ples je odličan način za dovođenje tijela u top formu. Redovitim bavljenjem plesom poboljšava se izdržljivost, snaga, pravilno držanje i kapacitet pluća.

– Ples jača kosti i mišiće bez opasnosti od bolova u zglobovima kod starijih plesača. Zapravo, umanjuje rizik od osteoporoze u starijoj dobi.

– Ples učvršćuje cijelo tijelo i odličan je protiv pretilosti, s obzirom na to da se u samo 30 minuta plesa može sagorjeti oko 150 kalorija).

– Zahtjevnije vrste plesa mogu biti vrlo učinkovite u smislu korištenja čitavog potencijala tijela i dovođenja tijela u vrhunsku kondiciju i fleksibilnost, angažirajući čitav niz mišićnih skupina u tijelu.

– Ples vam može dati priliku da upoznate nove ljude i poboljšate vještine socijalne interakcije. Ujedno povećava samopouzdanje i osjećaj pripadnosti, pogoduje mentalnim funkcijama i pamćenju te smanjuje razinu stresa i tjeskobe, uključujući rizik oboljevanja od visokog krvnog tlaka.

 

Danas je ples dio svakog kutka na svijetu i popularan je kod ljudi svih socijalnih prilika, dobi i religije. Ples mogu prakticirati i osobe u invalidskim kolicima. Sudeći po povijesti civilizacije, ples će se i dalje razvijati u mnogobrojne nove stilove i njihove varijacije, koje će prakticirati mnogobrojne generacije koje dolaze. A vi?